250 do 300 miliona KM gubitaka zbog sporazuma sa EU?

Analiza Svjetske banke o uticaju adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU (SSP) sa BiH na poljoprivredu je netačna, nepotpuna, ograničena i ne obuhvata indirektne uticaje na poljoprivredu.

Ovo je zaključak koji je Vlada RS usvojila na prošloj sjednici, a na osnovu informacije koju je dostavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u kojoj se daje mišljenje o analizi Svjetske banke da bi maksimalni gubitak tarifnih prihoda od uvoza proizvoda poljoprivrede i prehrambene industrije iz EU-28 iznosio u rasponu od 51 do 68 miliona maraka na godišnjem nivou, navode nezavisne.

Samo analiza direktnih efekata

"Analiza ne obuhvata indirektne troškove liberalizacije trgovine po osnovu pritiska uvoznih proizvoda na domaću proizvodnju procijenjenu na oko 200 miliona maraka od strane stručnih službi Ministarstva", navedeno je u informaciji.

Dodaju i da je analiza ograničena samo na analizu direktnih efekata po osnovu dodatno liberalizovane trgovine, a ne obuhvata indirektne uticaje na domaću proizvodnju i prihod domaćih poljoprivrednih proizvođača. Ističu, takođe, da nema adekvatnih podataka o proizvodnji, te da netačno identifikuje pojedine sektore kao naročito ugrožene, poput peradarstva i pčelarstva.

U Ministarstvu takođe imaju primjedbu na sporost u sačinjavanju analize, napominjući da je prvi sastanak o metodologiji održan u avgustu 2016., a da je konačni izvještaj dostavljen 16. maja ove godine.

Hvale se izvozom, ne spominju uvoz

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, tvrdi da će gubici primjenom adaptiranog SSP-a u RS biti između 250 i 300 miliona maraka. On tvrdi da evropske diplomate spominju da je SSP donio izvoz koji je veći za 12,5 posto, ali da se ne spominje koliko je porastao uvoz u BiH.

"Izvoz nekih naših proizvoda je potpuno obustavljen. Na primjer, izvoz našeg mladog krompira je potpuno zaustavljen, a uvozi se iz Egipta. Konstantno već pet do šest godina imamo problema s izvozom mesa, a sve više nas preplavljuje jeftini paradajz iz južnih zemalja. SSP definitivno čini ogromnu štetu poljoprivrednicima", tvrdi on.

Krive su institucije

Dodaje da su glavni krivci za takvo stanje institucije u BiH, koje, kako je naveo, ne čine ništa da se poljoprivrednicima pomogne. On tvrdi da domaće institucije izbjegavaju da uvedu mjere koje bi pomogle poljoprivrednicima, prevashodno tako da se uvedu barijere na granicama.

"Evropski poljoprivrednici imaju značajne subvencije i olakšice, niske kamate, plavi dizel, koji kod nas ne smijemo ni spomenuti. Kod nas su prisutni neažurnost i nemanje volje nadležnih da preduzmu bilo kakvu mjeru zaštite domaće proizvodnje", rekao je on.

Dodao je da od domaćih institucija očekuje da uvedu sve zakonske mjere zaštite domaće proizvodnje, da povećaju agrarni budžet, te da garantuju redovnost isplata.

Trgovina između BiH i EU ostaje liberalizovana

Iz Svjetske banke ne daju odgovore, a u Delegaciji EU ističu da SSP u osnovi ne mijenja puno za poljoprivredne proizvođače u BiH.

"Odredbe sporazuma koje regulišu trgovinu su već bile na snazi u okviru privremenog sporazuma. Neke promjene su nastale zbog činjenice da EU od 1. jula 2013. ima novu državu članicu, Hrvatsku, koja nije bila u sastavu EU tokom pregovora o SSP-u. Ipak, Hrvatska je bila glavni trgovinski partner BiH, pod preferencijalnim režimom CEFTA. U ovakvim okolnostima, režim koji reguliše trgovinu treba prilagoditi i to je ono što je potrebno učiniti čak i za SSP. Za tu svrhu su vođeni pregovori između BiH i EU o protokolu na sporazum", istakli su oni.

Dodaju da protokol ne mijenja postojeći povlašteni trgovinski režim između BiH i EU, već je ograničen na prilagođavanje samo nekih odredaba preferencijalne trgovine.

"Trgovina između BiH i EU ostaje liberalizovana, uz vrlo malo ograničenja, koja se uglavnom odnose na nekoliko tzv. osjetljivih proizvoda. Takav liberalni režim ide u prilog BiH, koja ima malu ekonomiju i trenutno njena razmjena s EU iznosi više od 70 posto ukupne trgovine", podvukli su oni.

Tehnička pomoć Njemačke

Njemačka će pomoći BiH da se implementiraju mjere za pomoć poljoprivredi u BiH zbog prilagođavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, rekli su u njemačkoj ambasadi u Sarajevu.

"Savezni ministar za prehranu i poljoprivredu Kristijan Šmit je Savjetu ministara BiH povodom svoje posjete u julu 2016. godine ponudio tehničku podršku za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede u BiH. Vlasti u BiH su prihvatile ovu ponudu i u januaru 2017. godine poslala spisak usaglašen s entitetima, s konkretnim prijedlozima za tehničke mjere podrške. Savezna vlada je provjerila prijedloge i oni će se sada implementirati u uskoj koordinaciji s bh vlastima, ali i EU kao i pojedinim zemljama članicama EU", naveli su oni.

Foto: