2018. je odlučujuća sezona i za malinare i za smiljare

Maline i smilje dvije su poljoprivredne kulture koje su okupirale hiljade onih željnih rada u poljoprivredi i pristojnih zarada. Nakon početne euforije uslijedilo je otrežnjenje predstavljeno kroz pad cijena uzrokovan porastom ponude, ali i lošiji urod. Upućeni u problematiku traže više strpljenja i aktivniju ulogu države.

Nihad Imširović, predsjednik Upravnog odbora Zemljoradničke zadruge "Malinar" kaže kako bi ova godina mogla biti odlučujuća za većinu proizovđača ovog bobičastog voća, piše Klix. 

Nihad Imširović : Trenutna situacija je zabrinjavajuća

"Imam iskustva u ovom poslu, jer se uzgojem malina bavim još od 2004. godine, pa mogu kazati da je trenutna situacija zabrinjavajuća, posebno kad se uporedi s onim što je bilo prije dvije ili tri godine. Uspjeh često zavisi i od otkupljivača s kojim se trenutno radi, tako da cijelu situaciju nije najjednostavnije analizirati", kaže Imširović.

Ozbiljan problem bio je izlazak sarajevskog Klasa iz posla, a cijene na svjetskim tržištima odredile su poziciju i naših uzgajivača malina.

"Cijena je pala zbog stanja u Poljskoj, Srbiji i drugim zemljama koje prozvode velike količine i time obaraju cijenu. Naši 'hladnjačari' se onda ne mogu nositi s tim cijenama. Ono što su 2016. otkupili po jednim cijenama nisu mogli prodati po željenim. Zbog toga su u narednoj godini oborili cijene pa se malina otkupljivala po 1,80 KM ili 2 KM", rekao je Imširović.

Smanjit će poticaje u ZDK?

Zeničko-dobojski kanton je za poticaje uzgoja malina u prošloj godini izdvojio milion KM, a najava koja zabrinjava uzgajivače je da bi taj iznos ove godine mogao biti manji, time i ugroziti rezultate iz ove godine.

"Zbog cijene, ali i manjeg uroda, već je odustalo trideset posto uzgajivača. Pregovori s 'hladnjačarima' su i dalje u toku, ali naša zadruga ima skoro osiguran cjelokupan plasman. Ipak, zabrinjavajuće su informacije s evropskog tržišta malina. Bojimo se obaranja cijene. Ako ova sezona bude loša, sve dalje je upitno. Ostat će samo oni koji proizvode velike količine pa na tu masu koliko-toliko mogu pokriti pad cijene", kaže nam Imširović, navodeći da je optimalna cijena za naše proizvođače 2,50 KM.

Ahmed Džubur: Iz posla sa smiljem otpali oni koji nisu imali strpljenja

Sličan, ako ne isti narativ može se iskoristiti za opis stanja u drugom dijelu naše zemlje, onom južnom, za uzgajivače smilja. Visoke otkupne cijene privukle su mnoge, a Hercegovina je za dvije ili tri godine izrasla u najvećeg proizvođača ove vrijedne biljke. Porast ponude uz još neke razloge oborio je cijene, a mnoge već otjerao iz ovog do jučer obećavajućeg posla.

Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta iz Mostara kaže nam kako su iz posla sa smiljem već otpali oni koji nažalost nisu imali strpljenja.

"Ova godina je vrlo bitna za proizvođače i prerađivače smilja, a ključne su naredne dvije ili tri. Već su iz biznisa sa smiljem otpali oni koji nisu imali strpljenja i koji su mislili da se u poljoprivredi može postati bogat za nekoliko godina. Vjerujem i dalje u 'projekt smilje' i očekujem da će otkupna cijena ove godine ići naviše", kaže profesor Džubur.

Realno je da u konačnici ta cijena bude do dvije i po marke, što je dosta manje od pet, koliko je bilo prije dvije godine.

"Ipak, više je od mizerne jedne marke iz prošle godine. Bit će i bolje kada država počne raditi svoj posao u podršci proizvodnje i promociji izvoza ulja", zaključio je Ahmed Džubur.