• prinosi meda
  • 02.09.2021. 16:00

Zbog nepovoljnih vremenskih uslova biće manje meda nego ranije

Ranije bi se dešavalo da svake pete godine bude lošija sezona za medobranje, a sada su se dogodile uzastopno tri nepovoljne godine.

Foto: Depositphotos/izanbar
  • 91
  • 19
  • 0

Tokom posljednje tri godine, pčelari u Hercegovini imaju dosta manje prinose meda u poređenju sa ranijim periodima. Kod nekih proizvođača su prepolovljeni, a često se desi i da potpuno izostane medobranje, iako su uloženi veliki napori. 

Porodica Vučinić, koja se bavi već nekih 50 godina proizvodnjom prirodnog meda, ocjenjuje da su prinosi u tom dijelu naše zemlje već par godina za redom dosta loši, piše Srna. 

Poljoprivrednicima nije poznat tačan uzrok toj pojavi zato što rade isto što i svake sezone, međutim pretpostavljaju da su tome najviše doprinjele klimatske promjene i dugotrajni sušni period. 

Samo da se vremenske prilike stabilizuju

"Kod nas su pčele zdrave i jake i vodimo računa o svemu. Selimo ih i po četiri puta godišnje na različite, cvijetom bogate lokacije. Da to ne radimo imali bismo mnogo manje meda", objašnjavaju ovi pčelari.

Vučinići imaju oko 300 košnica i kada med dobro rodi, dobiju godišnje osam do devet tona, kojeg vrcaju tri puta, a kako kažu ove sezone medobranje nije bilo loše, ali ni odlično tako da se može reći da je bilo prosječno. 

Ranije bi se dešavalo da svake pete godine bude lošija sezona za medobranje, a sada su se dogodile uzastopno tri nepovoljne godine. Proizvođači očekuju da će predstojeći period biti bolji zahvaljujući njihovom trudu i višegodišnjem iskustvu u tom poslu. 

"Imamo sve i ne tražimo ništa. Nikakve podsticaje, samo da se situacija stabilizuje, malo ljepše vrijeme i da se vrati staro medobranje. Ne smije se škrtariti na ulaganju, selidbi pčela i mora biti sve čisto i uredno da one ne bi bježale iz košnica. Isto tako vosak ne smije biti star i mora se godišnje mijenjati", napominju.

Kilogram meda skuplji od 20 KM ?

Vučinići ističu kako često sele košnice i da zbog toga imaju različite vrste meda, poput livadskog, od kadulje, klena, javora a takođe proizvode propolis i matičnu mliječ

Potražnja za hercegovačkim medom i pčelinjim proizvodima je velika, naročito od početka pandemije korona virusa.

Njegove aktuelne cijene u tom dijelu naše zemlje u posljednje vrijeme nešto su veće tako da za jedan kilogram treba izdvojiti od 18 do 22 KM

Med se traži na sve strane - nema ga bukvalno ni kilogram!?

Kako smo ranije pisali, proljeće je bilo dosta hladno što je uzrokovalo usporen razvoj pčelinjih društava. Prošle godine su mnogi imali zajednice koje su slabe, istrošene i iscrpljene. U ovakvoj situaciji postavilo se pitanje koliko će pčele iskoristiti prve paše ?!

Pčelari smatraju da generalno vlada nestašica tog pčelinjeg proizvoda, ali onog pravog. Uvijek ga je nekako bilo, nije se lako ni prodavao. Obično bi proizvođači tražili kupce. Sada je tako da ljudi traže med, ali njega nema.


Tagovi

Pčelarska sezona Cijene meda Medobranje Pčelinji proizvodi Matična mliječ Propolis Pčelari


Autorica

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.