• Pčelarenje
  • 31.07.2020. 14:05

Za uspješno pčelarenje potrebna je stalna edukacija i upornost u radu

Proizvodnja meda u Hercegovini uglavnom je od ljekovitog bilja, odnosno, nektara kojeg pčele tamo skupljaju. Iz tog razloga krajnje količine meda koje se dobiju, mogu biti nešto manje, ali je zato njegov kvalitet, ukus pa i prodajna cijena nešto veća. 

Foto: Depositphotos/belchonock/ilustracija
  • 53
  • 10
  • 0

U našoj zemlji vlada sve veća zainteresovanost kod mladih ljudi za bavljenjem pčelarstvom. FARMA II projekat podržati će kroz edukaciju proizvođača i diverzifikaciju proizvoda, ovu granu poljoprivrede u Bosni i Hercegovini kako bi postala što profitabilnija onima koji se bave ovim poslom. 

"Za uspješno pčelarenje potrebno je posjedovati znanje i biti edukovan. Ukoliko proizvođači žele živjeti od držanja pčela, moraju stalno da uče i nadograđuju postojeće znanje. Kontinuitet u obrazovanju je neophodan za svakog ko je ozbiljan u pčelarstvu", objašnjava Obrad Ninković, iz Udruženja pčelara Leotar iz Trebinja, na jugoistoku BiH. 

Dodaje kako uzgoj pčela u ovom dijelu Hercegovine ima dugu tradiciju. Prema njegovim riječima, samo u Trebinju ima oko 500 pčelara, a samo udruženje je u posljednjih par godina udvostručio broj članova kojih sada ima 300. 

Duga tradicija u proizvodnji meda

Pčelarstvo je sve više popularno među mladima, kako kaže, ipak ono što njima nedostaje je potrebno znanje kako bi sve to bilo ozbiljnije. "U posljednjih par godina, oko 100 pčelara dobilo je neophodnu opremu i početne setove od po pet košnica. Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, sada edukujemo 50 mladih i žena o tome kako da postanu dobri pčelari, razvijaju sopstvene pčelinje zajednice, te povećavaju količine meda i ostalih pčelarskih proizvoda koje proizvode", navodi Ninković.

U cilju podrške aktivnosti oko 40 pčelara sa iskustvom, članova ovog udruženja, prije dvije godine nabavljena je savremena oprema za pčelarenje. Na taj način povećala se godišnja proizvodnja meda, sa 81 na 90 tona. Kroz projekat, tada je održana i obuka 20 mladih budućih pčelara i deset zainteresovanih žena koje su imale namjeru da nakon završene edukacije, pokrenu posao na svojim gazdinstvima. 

Proizvodnja meda u Hercegovini uglavnom je od ljekovitog bilja, odnosno, nektara kojeg pčele tamo skupljaju. Iz tog razloga krajnje količine meda koje se dobiju, mogu biti nešto manje, ali je zato njegov kvalitet, ukus pa i prodajna cijena nešto veća. 

Sve više žena zainteresovano za pčelarenje

Sa oko 100 košnica, od kojih se iz svake može dobiti do 30 kilograma meda godinšnje, može se i dobro zaraditi. Sa povećanjem broja košnica, povećavaju se i prinosi, ali da bi to bilo ostvarivo, edukacija proizvođača je obavezna.

Na drugom kraju zemlje, u Bosanskoj Krupi, u Udruženju pčelara "Lipa" od 100 članova, čak jednu četvrtinu čine žene i oni se takođe pridržavaju istog koncepta kada je riječ o edukovanju svih koji drže pčele. Ipak, u svom radu fokusiraju se na diverzifikaciju proizvoda

"Pored obuke, obezbjeđena je i oprema kako bi 30 novih članova udruženja moglo da sakuplja raznovrsne pčelinje proizvode. Oni su sada spremni da samostalno proizvode i ti proizvodi, sa dodatnom vrijednošću, predstaviće se odmah 14. avgusta, na sajmu meda u Bosanskoj Krupi", objašnjava Hajrudin Šabić iz ovog udruženja.  

Domaći med dobio HACCP i ISO standarde i uskoro na EU tržištu

Kada je riječ o plasmanu proizvoda, pčelari najviše zarade od prodaje na kućnom pragu ili na sajmovima meda. Kako su otkupne cijene niske, više im se isplati prodavati svoje proizvode ili direktno ili putem specijalizovanih prodavnica, kao što je na primjer Hercegovačka kuća u Istočnom Sarajevu i Banja Luci. 

I dalje samo mali broj proizvođača živi od pčelarenja kao glavnog izvora prihoda, ali kako navode u pomenutim udruženjima, očekuju da sa diverzifikacijom proizvoda sve veći broj članova bude u mogućnosti da zarađuju dovoljno novca, ali i da im pčelarenje bude glavni posao.


Tagovi

Proizvodnja meda Pčelinje zajednice Mladi pčelari Udruženje pčelara Obrad Ninković Prodajna cijena meda Košnice Diverzifikacija proizvoda Hajrudin Šabić


Autorica

Ivana Živanić

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.