Pretraga tekstova
Proizvodnja meda u Hercegovini uglavnom je od ljekovitog bilja, odnosno, nektara kojeg pčele tamo skupljaju. Iz tog razloga krajnje količine meda koje se dobiju, mogu biti nešto manje, ali je zato njegov kvalitet, ukus pa i prodajna cijena nešto veća.
U našoj zemlji vlada sve veća zainteresovanost kod mladih ljudi za bavljenjem pčelarstvom. FARMA II projekat podržati će kroz edukaciju proizvođača i diverzifikaciju proizvoda, ovu granu poljoprivrede u Bosni i Hercegovini kako bi postala što profitabilnija onima koji se bave ovim poslom.
"Za uspješno pčelarenje potrebno je posjedovati znanje i biti edukovan. Ukoliko proizvođači žele živjeti od držanja pčela, moraju stalno da uče i nadograđuju postojeće znanje. Kontinuitet u obrazovanju je neophodan za svakog ko je ozbiljan u pčelarstvu", objašnjava Obrad Ninković, iz Udruženja pčelara Leotar iz Trebinja, na jugoistoku BiH.
Dodaje kako uzgoj pčela u ovom dijelu Hercegovine ima dugu tradiciju. Prema njegovim riječima, samo u Trebinju ima oko 500 pčelara, a samo udruženje je u posljednjih par godina udvostručio broj članova kojih sada ima 300.
Pčelarstvo je sve više popularno među mladima, kako kaže, ipak ono što njima nedostaje je potrebno znanje kako bi sve to bilo ozbiljnije. "U posljednjih par godina, oko 100 pčelara dobilo je neophodnu opremu i početne setove od po pet košnica. Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, sada edukujemo 50 mladih i žena o tome kako da postanu dobri pčelari, razvijaju sopstvene pčelinje zajednice, te povećavaju količine meda i ostalih pčelarskih proizvoda koje proizvode", navodi Ninković.
U cilju podrške aktivnosti oko 40 pčelara sa iskustvom, članova ovog udruženja, prije dvije godine nabavljena je savremena oprema za pčelarenje. Na taj način povećala se godišnja proizvodnja meda, sa 81 na 90 tona. Kroz projekat, tada je održana i obuka 20 mladih budućih pčelara i deset zainteresovanih žena koje su imale namjeru da nakon završene edukacije, pokrenu posao na svojim gazdinstvima.
Proizvodnja meda u Hercegovini uglavnom je od ljekovitog bilja, odnosno, nektara kojeg pčele tamo skupljaju. Iz tog razloga krajnje količine meda koje se dobiju, mogu biti nešto manje, ali je zato njegov kvalitet, ukus pa i prodajna cijena nešto veća.
Sa oko 100 košnica, od kojih se iz svake može dobiti do 30 kilograma meda godinšnje, može se i dobro zaraditi. Sa povećanjem broja košnica, povećavaju se i prinosi, ali da bi to bilo ostvarivo, edukacija proizvođača je obavezna.
Na drugom kraju zemlje, u Bosanskoj Krupi, u Udruženju pčelara "Lipa" od 100 članova, čak jednu četvrtinu čine žene i oni se takođe pridržavaju istog koncepta kada je riječ o edukovanju svih koji drže pčele. Ipak, u svom radu fokusiraju se na diverzifikaciju proizvoda.
"Pored obuke, obezbjeđena je i oprema kako bi 30 novih članova udruženja moglo da sakuplja raznovrsne pčelinje proizvode. Oni su sada spremni da samostalno proizvode i ti proizvodi, sa dodatnom vrijednošću, predstaviće se odmah 14. avgusta, na sajmu meda u Bosanskoj Krupi", objašnjava Hajrudin Šabić iz ovog udruženja.
Domaći med dobio HACCP i ISO standarde i uskoro na EU tržištu
Kada je riječ o plasmanu proizvoda, pčelari najviše zarade od prodaje na kućnom pragu ili na sajmovima meda. Kako su otkupne cijene niske, više im se isplati prodavati svoje proizvode ili direktno ili putem specijalizovanih prodavnica, kao što je na primjer Hercegovačka kuća u Istočnom Sarajevu i Banja Luci.
I dalje samo mali broj proizvođača živi od pčelarenja kao glavnog izvora prihoda, ali kako navode u pomenutim udruženjima, očekuju da sa diverzifikacijom proizvoda sve veći broj članova bude u mogućnosti da zarađuju dovoljno novca, ali i da im pčelarenje bude glavni posao.
Tagovi
Proizvodnja meda Pčelinje zajednice Mladi pčelari Udruženje pčelara Obrad Ninković Prodajna cijena meda Košnice Diverzifikacija proizvoda Hajrudin Šabić
Autor
Više [+]
Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+] procjeta 😂😂😂😂😂. Ako su mogli Adam i Eva što nibi mogli i mi prodavati turistima novi Hrvatski brend sa nazivom KOSTIM BADE smirisom ulja. Vedran će biti honorarno zaposlen na fiksnoj blagajni, da nemamo problem sa poreznom 🤔. Maja nek udara turistima Q ar-kod ako Vedran zabrlja oko naplate 😂😂😂😂😂.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+] hodanja, grebe po nogama i rukama ali to moramo počisti ali vragec još nije procvijetao. Na svakoj parceli jedan cvijetič, kao da me zeza a ja jedva čekam da polje bude u punom cvatu da vidim što sam to zasadio.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Syngentinom NK Neoma tu sam se ja dvoumio Syengeta Neoma ili Lidea , pa kod tebe to izgleda odlično. U mom kraju tko pasadio Neoma ni sličan tvome na Više [+] slici ili mome na polju. Imate bolje zemlje nego mi ovdje. Dobro da sam se ja predomislio pa uzeo Lidea od svih u okolici i okolnih sela bar za ovaj moj dio tvrde škrte ilovače, odlično izgleda kao da sam posadi šumu sa ogromnim listovima za pokriti pračni krevet. Hvala ti na infu Karolina i samo da nebude tuče poslije ovih užasnih vručina da bolje zaulji.
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.