Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dohrana pčela
  • 08.09.2019. 17:00

Za dopunsku ishranu pčela najbolji je med

Iako je med glavni izvor hrane za pčelinja društva, njegov kvalitet uslovljen je lokacijom sa koje se skuplja, a kada je riječ o peludi, najbolje je da ga pčelari skupljaju direktno iz prirode.

Foto: Depositphoto/roman023
  • 442
  • 35
  • 0

Hrana je najznačajniji faktor u organizovanju pčelinjih društava. Na godišnjem nivou, pčele potroše i do 120 kilograma hrane, a što se najčešće odnosi na med i pelud, kao osnovne izvore hrane. Upravo sada u ovom periodu, početkom septembra, trebalo bi ostavljati rezerve meda na ramovima. 

Koji su glavni uzroci nedostatka hrane, kako se to odražava na pčele i koliko je zapravo hrane dovoljno, za Agroklub govorila je prof. dr Nada Plavša sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. 

Bagremac je odličan za pašu

Razlog zašto dolazi do nedostatka hrane, prije svega je zbog nepovoljnih klimatskih uslova. Prema rečima Plavše, ove godine to se konkretno odnosilo na zahlađenje u maju i tada je bila loša bagremova paša

"Kada je riječ o lipovoj paši ove godine, ona je bila takođe oskudna i može se reći čak i sporedna. Iz istih razloga kao i bagremova, odnosno, zbog loših vremenskih uslova", objašnjava Plavša.

Loša godina za hercegovačke pčelare - ima li još vremena da se što popravi?

Kasnije su i obilne padavine uticale da bagremova paša potpuno izostane na nekim lokalitetima. Između bagremove i lipove paše, kao izvor hrane može da posluži i bagremac (Amorpha fruticosa L.). 

Koja količina hrane je optimalna?

Minimalna količina koja se ostavlja za rezerve je deset kilograma meda. Prema riječima Plavše, preporuka je da to bude u rasponu od 15 do 25 kilograma meda. Najbolje je da su pripreme oko ovoga već u toku. Ove zalihe hrane utiču i na razvoj legla i obuhvataju period do oktobra. 

"Do desetog septembra dopuniti zalihe sa medom, a kasnije mogu da se dopunjavaju i sa peludi i šećernim sirupom. Za zdravstveno stanje pčela ova dopunska ishrana važna je jer one troše svoju snagu i energiju na varenje i preradu te hrane", navodi profesorka. 

Savjet pčelarima je da vode računa kako skupljaju pelud, oni to često rade i nestručno jer praktično ni ne mogu sami da ga sakupljaju. 

Šta se preporučuje u zimskom periodu?

U zimskom periodu, od februara, pčelama davati pogače, odnosno, šećerno medno tijesto, ukoliko tada ne bude bilo zaliha meda. Ovo je takođe uslovljeno vremenskim uslovima.

Bolesne pčele se hrane zdravije

Iako je med glavni izvor hrane za pčelinja društva, njegov kvalitet uslovljen je lokacijom sa koje se skuplja, a kada je reč o peludi, najbolje je da ga pčelari skupljaju direktno iz prirode.

"Potrebe za hranom veće su u fazi fromiranja legla i tada idu i do deset kiilograma. Zimi su te potrebe znatno manje i kreću se u prosjeku oko jednog kilograma. Kada su temperature u minusu, potrebno je pojačati dohranu medom", kaže Plavša.

Pojilice bi trebalo da budu protočne

Pored ishrane, koja je najvažnija, pčelama je potrebno obezbjediti i higijenski čistu i bezbjednu vodu. Ona je ključni faktor dobrog zdravlja. Pojilice treba da budu protočne, a mogu da se koriste i kapaljke. Ne smije da se formira lokvica ispod kapaljke nego bi pčele trebalo da piju vodu sa šljunka. Ovo je takođe važno iz higijenskih razloga. 

U EU antibiotici su zabranjeni

U Evropskoj uniji praktično je zabranjena upotreba antibiotika u pčelarstvu. Kod nas još uvijek nije, ali uskoro će svakako biti. Ne postoji stručnjak koji može da garantuje da primjenom antibiotika u bilo koje doba godine, oni neće dospjeti u med. Izvjestan, manji ili veći rizik uvijek postoji. Savremene metode za utvrđivanje prisustva antibiotika u medu veoma su precizne.

Prema zakonodavstvu EU, ako se u medu nađu antibiotici, med se neškodljivo uništava. To uništavanje, naravno, ne podrazumijeva prosto bacanje meda već je to jako skup proces koji mora da plati pčelar. U izvrcanom medu, zbog niže temperature skladištenja od one u košnici, antibiotici se potpuno razlažu tek nakon 12 - 15 mjeseci, umjesto oko dva mjeseca u košnici prirodnim putem.

"Antibiotici (u pogačama ili naknadno dodati) ne preporučuju se ni u kom slučaju. Pčelari bi trebalo da vode računa i o reziduama jer uglavnom ima ostataka od nekih preparata koji se koriste, a koji mogu negativno da utiču na zdravlje pčela", zaključuje Plavša. 


Tagovi

Pčelinje društvo Zalihe meda Nada Plavša Šećerne pogače Rezerve meda


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.