• Pomor pčela
  • 30.06.2019. 10:30

Uzbuna: Pomor pčela ugrozio proizvodnju meda u Francuskoj

Kasni mrazevi, sjeverni vjetrovi, upotreba pesticida, čak i organskih, uzrok su zašto pčelari u Francuskoj godišnje gube trećinu pčela po koloniji. Ova je godina iznimno teška.

Foto: Depositphoto/Kerkezz
  • 199
  • 38
  • 0

Propadanje pčelinjih kolonija zbog klimatskih promjena i korištenja insekticida još jednu godinu prijeti francuskom pčelarima i proizvodnji meda u toj zemlji.

Pčelari diljem zemlje zvone na uzbunu, njihove pčele ugibaju, a proizvodnja meda je u opasnosti

Teško će biti pronaći francuski med ove godine

"Pčele ne mogu ništa prikupiti! Prvi dio sezone bio je katastrofalan i zato potrošači trebaju biti na oprezu jer će ove godine biti vrlo teško pronaći francuski med", upozorio je javnost Robert Aigoin, predsjednik poljoprivrednog udruženja MODEF. 

Ovako loša godina nije novost u Francuskoj. Još prije dvije godine medijski su naslovi u toj zemlji upozoravali na katastrofalnu proizvodnju meda, a godina prije u Francuskoj je bila najlošija u povijesti! Naime, te su godine proizveli samo devet hiljada tona meda, u odnosu na uobičajenih 18 do 20 hiljada. 

I druge zemlje bilježe fluktuacije u proizvodnji meda

Treba napomenuti kako je Francuska peti proizvođač meda u Evropskoj uniji. No, i drugi veliki proizvođači poput Španjolske, Rumunjske, Poljske, Mađarske, Grčke i Italije, bilježe velike fluktuacije u njegovoj proizvodnji. 

Francuska i Mađarska bile su jedine dvije  zemlje EU koje su doživjele nagli pad proizvodnje meda u razdoblju od 2017. do 2018. godine, a svaka od njih je proizvela oko 5.000 tona meda. Međutim, prema podacima Evropske komisije, Francuska, Rumunjska i Grčka izvjestile su o tome kako su prošle godine imali i manje košnica nego u godinama ranije. 

Pomor pčela? Situacija nije tako alarmantna, ali navodi mogu biti opasni

"To nije samo Francuska", za France 24 reako je Henri Clément, glavni tajnik Nacionalne unije francuskih pčelara (UNAF). "Imam prijatelja pčelara u Italiji koji mi je rekao da je u 43 godine profesionalnog pčelarstva ovo najgora godina koju je ikada imao", otkrio je Clément. 

Pčelari godišnje gube trećinu pčela po koloniji

Broj uginulih pčela u Francuskoj je porastao u posljednja dva desetljeća, s prosječnih pet posto po koloniji godišnje u '90-ima na najmanje 30 posto danas. To znači da godišnje pčelari gube trećinu pčela po koloniji, što se pripisuje klimatskim promjenama. 

"Već smo neko vrijeme zabrinuti zbog utjecaja klimatskih promjena. To je najveća briga pčelara. Ove smo godine imali kasne mrazeve i sjeverne vjetrove koji su isušili cvijeće, sprječavajući ih da proizvedu nektar", priča Clément.  

U MODEF-u ističu kako je zima bila umjerena i pčele nisu imale problema s reprodukcijom. No, bez cvijeća ili nektara, kolonije se brzo urušavaju. Nemaju što jesti pa ih pčelari moraju hraniti sirupom da ne uginu od gladi. 

Frank Aletru, predsjednik Nacionalne pčelarske unije (SNA), izjavio je kako su neobično kasni mrazevi uništile mnoge biljke koje obično privlače pčele. "Tri četvrtine zemlje nije imalo nikakvu berbu, a preostala četvrtina je proizvela nektara manje od normalnog."

Pesticidi, čak i organski su još uvijek pesticidi

Još jedan veliki izvor smanjenja populacija pčela je široko rasprostranjena uporaba pesticida.

Neonikotinoidi, ili pesticidi čiji kemijski sastav oponaša strukturu nikotina, posebno su opasni za pčele jer izravno napadaju njihov središnji živčani sustav. EU postupno ograničava uporabu pesticida koji ciljaju na pčele, a prošle godine Francuska je postala prva evropska zemlja koja je zabranila svih pet glavnih neonikotinoida.

EFSA potvrdila: Neonikotinoidi štete pčelama

Međutim, Aletru primjećuje da je svaki oblik insekticida još uvijek predstavlja prijetnju pčelama.

"Pesticidi, čak i oni organski, još uvijek su pesticidi", rekao je Aletru, dodajući da odbija repelente kao posljednje rješenje, samo da se koriste kada nema drugog rješenja. "Moramo se početi oslanjati na održivu poljoprivredu umjesto na kemijsku poljoprivredu", inzistira.

Zagovaraju održive alternative 

Aletru i SNA umjesto toga zagovaraju održive alternative kao što su permakultura ili poljoprivreda na temelju simulacije značajki i uzoraka koji se već nalaze u prirodi. Umjesto da se natječu s prirodnim ekosustavima, zajedničkom kritikom tradicionalnih poljoprivrednih metoda, cilj permakulture je usklađivanje poljoprivrednih praksi s prirodnim procesima Zemlje.

"Moramo se sjetiti da se pčela pojavila na Zemlji prije otprilike 80 miliona godina. Prvi hominidi, prije tri miliona godina. Poljoprivreda, prije osam do deset hiljada godina. I intenzivna poljoprivreda, prije 70 godina", posdjeća Aletru. "Za samo 70 godina ozbiljno smo promijenili krajolike i ekosustave."

Clément također poziva na zaštitu pčela, koje su primarni oprašivači više od trećine izvora hrane na Zemlji.

"Ako izgubimo pčele, gubimo voće, povrće, čak i žitarice. I bez njih počinjemo gubiti ptice, sisavce i tako dalje", rekao je. "Pčele su temelj bioraznolikosti."


Tagovi

Pomor pčela Francuska Klimatske promjene Pesticidi Robert Aigoin Proizvodnja meda Henri Clément


Autorica

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi