U SAD-u oprašivanje usjeva isplativije od proizvodnje meda

Prosječna potrošnja meda u SAD -u se udvostručila od 1990. godine. Cijene su pratile porast potražnje, ali domaća proizvodnja nije. Tako je 2016. godini proizvedeno 73.000 tona meda - 35% manje nego prije 20 godina. To je prodavače meda potaklo da ga razblažuju jeftinijim sirovinama, kao što su kukuruzni sirup, riža i ona od repe. Tako je danas med treći najfalsificiraniji proizvod, iza mlijeka i maslinovog ulja, prenosi SPOS.

Sofisticirani falsifikatori

SAD uvozi puno meda - 203.000 tona u 2017. godini. Gotovo polovina uvoza dolazi iz Azije, ali i iz Argentine, Brazila, Kanade, Meksika i Urugvaja. Prevaranti često med prikupljaju prerano, te ga ostavljaju tekućim, sa visokim sadržajem vode. Međutim, falsifikatori su postali sofisticirani, pa je sada takva i tehnologija. Koristi se nuklearna magnetna rezonanca, koja osim provjere više od 40 neprirodnih supstanci, može utvrditi i geografsko i botaničko porijeklo meda.

Oprašivanje usjeva donosi više novca

Unosniji posao od proizvodnje meda u ovoj zemlji postalo je - oprašivanje usjeva. Gene Brandi, pčelar iz severne Kalifornije, ima 40 godina iskustva u pčelarenju. Sada više zarađuje od svojih pčela od oprašivanja, nego od prodaje meda koje one proizvedu. Tokom februaru i marta, kada cvjeta badem, njegove pčele, zajedno sa 30 milijardi drugih, pripremaju se za oprašivanje 1,3 miliona hektara. Zarada je od 180-200 dolara (od 300 do 330 maraka) po jednom društvu, odnosno četvorostruko više nego prije 10 godina.  Drugi usjevi, kao što su maline, kupine, trešnje, dinje i jabuke, nisu toliko isplative za oprašivanje.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor