U pčelinjaku stanje kao da je kraj februara, što ako zahladi?

Robert Crljenković iz Podvrškog (Hrvatska) jedan je od najuspješnijih pčelara novogradiškog kraja. Lani je sa dvjestotinjak proizvodnih pčelinjih društava proizveo više od deset tona meda. U utorak, 30 januara, zatekao sam ga u pčelinjaku u Pivarama, posavskom selu na području Općine Stara Gradiška gdje je, kaže, obavljao brzinski pregled. Stanjem u košnicama je zadovoljan jer su pčelinja društva u dobroj kondiciji, zahvaljujući dobrim pripremama u jesen.

"S obzirom da je kraj mjeseca januara, stanje u košnicama je neuobičajeno, kao da je kraj februara. Pčele obilno izlaze iz košnica i unose pelud. Lijeska je već završila sa cvatnjom, trenutačno cvjeta joha, idu na mrtvu koprivu, visibabe, ima i nešto maslačka, a uskoro će krenuti i vrba iva. Ako u nastavku bude oštre zime mogli bi se pojaviti problemi kod onih pčelinjih zajednica gdje nije obavljena kvalitetna priprema. Sada je najbitnije da imaju dovoljne količine hrane koja je blizu i dostupna pčelinjem klupku", kaže Crljenković.

I Mijo Kurić, seleći pčelar iz Prvče, inače predsjednik Pčelarske udruge "Nektar" kaže da je stanje u njegovim pčelinjacima najblaže rečeno neprimjereno za ovo doba godine.

Što ako zima pokaže pravo lice?

"Bilo je i ranijih godina toplih zima, ali ovaj januar je zaista ekstreman, u ovo doba puno je peludne paše i pčelinje zajednice razvijaju legla, pa ako naglo zahladi zaista bi moglo biti problema, posebno u košnicama u kojima jesenas nije osigurano dovoljno hrane za zimu. Ima još jedan problem, neki pčelari koji potkraj ljeta nisu pčelama ostavili dovoljno meda, rano su ih počeli prihranjivati pogačama. Time su ih stimulirali da jače stvaraju leglo, pa u slučaju da zima u nastavku ipak pokaže svoje pravo lice, može ostati dio nepokrivenog legla i doći do stradanja društava“, kaže Kurić.

I ovaj iskusni pčelar zadovoljan je trenutačnim stanjem u svojm pčelinjacima, kaže ipak nešto je povoljnija situacija u pčelinjaku koji se nalazi u nizinskom području, uz rijeku Savu, gdje su niže temperature nego u brdskom dijelu, primjerice u selu Bijeloj Stijeni.

Foto: Vjekoslav Hudolin