Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dani meda
  • 28.09.2018. 18:00

Trećina meda koji dolazi na tržište EU je krivotvorena, važno je uvesti obvezno označavanje zemlje porijekla

Evropska komisija obvezala se da će do 2021. godine povećati financiranje pčelarstva kojim bi se poduprla važna ekološka usluga pčela kao oprašivača, a usvojen je i prijedlog sukladno kojem će EK objaviti poziv na natječaj za razvoj novog posebnog lijeka za pčele.

Foto: Ured Marijane Petir
  • 535
  • 32
  • 0

"Istraživanje Evropske komisije pokazalo je da 1/3 meda koji dolazi na tržište EU je krivotvorena, a kvaliteta ne odgovara deklaracijama pri čemu se navodi pogrešno geografsko porijeklo, med se miješa s raznim vrstama šećera, a na nekima je bilo navedeno pogrešno biljno porijeklo“, naglasila je zastupnica u Evropskom parlamentu Marijana Petir.

Petir se, navode iz njezina ureda, osvrnula na važnost koju pčelari imaju u očuvanju biološke raznolikosti i proizvodnji hrane, a čemu u prilog i idu podaci sukladno kojima 84% biljnih vrsta i 76% proizvodnje hrane u Evropi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele te naglasila kako se, usprkos neizostavnoj važnosti koju imaju, pčelari i pčele nalaze pred mnogobrojnim izazovima. Suočene s klimatskim promjenama, pčele, upotrebom pesticida i raznim bolestima, ugibaju, dok pčelari zbog troškova koji nastaju kako bi odgovorili na ove izazove jedva spajaju kraj s krajem.

Obavezno označavanje zemlje podrijekla proizvodnje meda

"Od početka svog mandata s kolegama iz EPP-a od Evropske sam komisije zatražila uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijekla proizvodnje meda kako bi se prijevarama sa medom stalo na kraj te se na taj način zaštitili i proizvođači i potrošači. Tražila sam da se nejasna oznaka "mješavina meda iz država članica EU i meda iz država koje nisu članice EU” zamijeni navođenjem zemlje ili zemalja iz kojih potječu vrste meda korištene u proizvodnji konačnog proizvoda i navođenjem tih zemalja redoslijedom koji odgovara omjerima korištenim u konačnom proizvodu na etiketi. U tom smislu sam pozvala na izmjenu Direktive o medu te zatražila povećano financiranje za pčelarstvo, uvođenje izravne potpore za pčelinje zajednice i povećanje proračuna EU za Nacionalne pčelarske programe“, kaže europarlamentarka.

Nakon višegodišnjeg ukazivanja na probleme i izazove s kojima su pčelari suočeni, Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Evropskog parlamenta je u januaru ove godine usvojio izvješće pod nazivom "Mogućnosti i izazovi za pčelarski sektor EU-a“. Pri tome je važno istaknuti da se, na zahtjev zastupnice Petir, Evropska komisija obvezala da će do 2021. godine povećati financiranje pčelarstva na način kojim bi se adekvatno poduprla važna ekološka usluga pčela kao oprašivača kao i da je usvojen i prijedlog sukladno kojem će Komisija objaviti poziv na natječaj s odgovarajućim poticajnim bespovratnim sredstvima za razvoj novog posebnog lijeka za pčele i poduzeti potrebni koraci kako bi se očuvala populacija divljih pčela u EU koja se trenutačno sve više smanjuje te će se  upotrijebiti sva moguća sredstva za zaštitu lokalnih i regionalnih vrsta pčela od nepoželjnog širenja naturaliziranih ili invazivnih stranih vrsta u EU, biljaka ili nametnika koji izravno ili neizravno utječu na oprašivače.

Pored navedenog, zastupnica Petir je zatražila i bolju sljedivost meda na način da se med mora moći identificirati i klasificirati prema biljnom porijeklu u cijelom lancu opskrbe počevši od košnice pa sve do potrošača neovisno od toga je li uvezen ili nije, osim u slučajevima izravne prodaje meda od strane proizvođača kupcu, dok je za pčelare i potrošače osobito važan usvojeni amandman kojim se poziva Komisija da zabrani korištenje aktivnih tvari u pesticidima, uključujući neonikotinoide, za koje je znanstveno dokazano da su opasne za zdravlje pčela. Da odluke Parlamenta imaju utjecaj potvrđuje i činjenica da je Komisija predložila Vijeću, a Vijeće prihvatilo zabranu neonikotinoida krajem aprila ove godine.

Znatni uvoz kineskog meda

Jednako tako, s obzirom na ubrzanje znatnog uvoza kineskoga meda tijekom proteklih petnaest godina, otkupnu cijenu meda nižu od stvarnih proizvodnih troškova u EU i lošu kvalitetu uvoznog meda koji nije prirodan već je dobiven "manufakturnom proizvodnjom” Petir je predložila Komisiji da počne istraživati praksu određenih kineskih uvoznika kako bi se, ako je to moguće, pokrenuo antidampinški postupak. Također, usvojen je i prijedlog državama članicama da potiču uporabu pčelarskih proizvoda kao što su pelud, propolis ili matična mliječ u farmaceutskoj industriji pomoću svih sredstava kojima raspolažu. 

"Potrebno je osigurati da pčelari posluju u skladu sa uslugama koje pružaju te da to čine odgovorno i profesionalno kako bi se mogli suočiti sa izazovima kao što su klimatske promjene, prirodne katastrofe, smanjenje broja pašnjaka za pčele i velika administrativna opterećenja u nekim državama članicama. Od početka svog mandata odlično surađujem sa pčelarima u Hrvatskoj, osobito sa Hrvatskim pčelarskim savezom, a osim što sam suorganizatorica Evropskog tjedna pčela i oprašivača koji se svake godine održava u Evropskom parlamentu te na kojem sam svake godine do sada ugostila hrvatske pčelare i predstavila njihove proizvode, ponosna sam na činjenicu da su, odmah po usvajanju našeg izvješća u Parlamentu, Ujedinjeni narodi proglasili 20. maja Svjetskim danom pčela te vjerujem da će ovaj prijedlog kao i inicijativu glede osiguranja osnovnog i strukovnog obrazovanja za pčelare prepoznati te podržati i Evropska komisija“, zaključila je Petir, stoji u priopćenju. 


Tagovi

Pčele Marijana Petir Oprašivanje Med Kineski med


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.