Senadin Didik: Svi su bolje organizirani od pčelara, zato u udruženja treba birati prave pčelare i poštene ljude

U današnje vrijeme zagađenog okoliša, zagađene hrane i genetskog inženjeringa, med je jedan od rijetkih ekološki ispravnih proizvoda čija se proizvodnja nije promijenila već hiljadama godina. Osim toga, pčele održavaju preko 200 vrsta biljaka značajnih za ljudski život. Prošle godine, na našem portalu  pisali smo o jednom zaista jako zanimljivom pčelaru iz Konjica – Husi Didiku, koji nam je na svoj, inovativan način predstavio sve o svome pčelastvu. Ovoga smo puta razgovarali sa njegovim sinom Senadinom, koji nam je iz prve ruke, malo detaljnije dao informacije o tome kako je to baviti se pčelarstvom, kako prepoznati pravi med, koje proizvode ima u ponudi ove sezone te na kraju šta misli o poskupljenju meda u ovoj godini.

Šta je sve potrebno potpunom početniku da se počne baviti pčelarstvom?

Za početak, svim čitaocima Agrokluba medno! Da bi se netko bavio pčelarstvom, prvenstveno mora imati ljubav prema pčelama. Svakako, dosta znanja i jako dobrog mentora – barem za početak. Mladi pčelari se obično "zalete" i nabave mnogo društava u početku. Pčelarenje je vrlo skupo zanimanje, pa zato preporučujem početnicima da počinju sa najviše 5 košnica, dok ne ovladaju tehnikom pčelarenja. Gubitak društava je velika stvar i za velikog pčelara, a kamoli tek za mladog pčelara. Znači, prvo barem malo znanja, oprema koja nije nimalo jeftina, dobra volja i na kraju velika ljubav.

Ne seli pčele, bavi se stacionarnim pčelarenjem

Selite li vi kada košnice, odnosno provodite seobu košnica? 

Kažu da je med na točkovima. Moguće je. Moram naglasiti da se selećim pčelarstvom zasada ne bavim, više radim na kvalitetu meda. Kod mene je stacionarni pčelinjak sa stotinjak društava. Nalazi se na 350 m nadmorske visine. Jedno, eventualno do dva vrcanja. Zdravo mjesto bez industrijskog bilja. Dakle, nema prskanja voća niti bilo kog zagađenja.

Šta je potrebno da bi se dobio pravi, kvalitetan med? 

Iskreno, proizvodi od pčela na ovim prostorima mogu biti visokog kvaliteta. Dokaz mog kvaliteta pčelarenja je što sav proizvod prodam na kućnom pragu i to za vrlo kratko vrijeme. Kvalitet ocjenjuju kupci, a ne mi. Međutim, tu je i industrija učinila svoje, pa baš mnogo malih pčelara posustaje.

Lažni med se lako prepoznaje, ali nije štetan za upotrebu

Kako prepoznati "lažni" med?

Prepoznati patvoreni med i med slabog kvaliteta je lako. Ima više načina. Skoro pa nemoguće je podvaliti ga pod pravi med, mnogi su pokušavali slati patvoreni med na analizu. Rezultati pokazuju da isti med nije ni vidio pčele, ali da ipak nije štetan za upotrebu. Zato moj savjet – kupujte med kod pčelara kojeg poznajete.

Što nam možete reći o pčelinjem otrovu?

Ah, pčelinji otrov. Kažu da je zdravo, ali to izbjegavam koliko mogu. U pčele se ulazi sa opremom i sa dobrim psihičkim raspoloženjem. Vidim ljudi se i s time bave. Šta neće još izmisliti.

Greškom pčelara se pojavljuju pčele grabljivice

Šta su pčele grabljivice?

Pčele grabljivice ili grabež. Do njih dolazi kada imamo slabe zajednice ili kada društvo ostane bez matice. Tu je najviše kriv pčelar koji ne vodi računa o pčelinjaku. Srećom, nemam tih problema. Na vrijeme odradim šta trebam.

Uloga pčele u košnici? Kakva je organizacija košnice?

Savršena organizacija koju ljudski um ne može odgonetnuti. Da nam je bar sve tako. Svaka ima svoje zaduženje. Od pčela njegovateljica do čuvara društva. Pčele koje njeguju maticu, pa one koje prave vosak, potom one koje idu u pašu, pa koje primaju unos, onda one koje čiste košnicu, ma ima tu još mnogo stvari...

Senadin Didik: Ovogodišnja sezona zadovoljavajuća, poskupljenje meda opravdano

Kakvi su prinosi meda bili u ovoj sezoni kod Vas? Koliko ste zadovoljni?

Ova sezona kod mene je ipak podnošljiva. Znalo je biti i bolje. Ali sam zadovoljan. Napominjem da je bitan kvalitet, jer ja sam pčelar.

Udruženje pčelara iz Bihaća donijelo je odluku o poskupljenju meda. Šta mislite o tome i kakvo je stanje u Vašem području po pitanju cijene meda i proizvoda od meda?

Poskupljenje meda je po meni sasvim opravdano. Nije to baš jeftin sport, a traži mnogo truda i znanja. Imati 100 društava je mukotrpan posao i na kraju što Bog da. Valja napraviti pčelu za paše, valja pčelu pripremiti za zimovanje, sve je to mukotrpan posao. Posebno ove godine, koliko znam na mnogo mjesta je podbacila. Zato odobravam kolegama iz Bihaća odluku o poskupljenju meda i dajem im veliku podršku. Mi nemamo nikakve organizacije, ni otkupa niti uvoza meda. Zato je naš položaj veoma težak. Snalazimo se kako znamo i umijemo. Kamoli sreće da se svi usaglasimo i idemo naprijed. Svi su bolje organizirani od pčelara. Razlog tome je mnogo uvoza i patvorenog meda. Valjda će se netko naći pametan da i nas stavi na zelenu granu. Zbog toga u udruženja treba birati prave pčelare i poštene ljude.

U ponudi med i raznih proizvodi od meda po pristupačnim cijenama

Koje proizvode nudite ove sezone i u kojim količinama?

Što se proizvoda tiče, radim med, nešto polena, ne previše, zatim pergu, propolis kapi i malo sam pokušao sa maticama. Dogodine proširujem proizvodnju matica.

Po kojim cijenama ih prodajete?

Cijene mojih proizvoda su slijedeće: med – 20 KM, med u saću 25 KM, med i perga 1kg – 40 KM, med, polen i propolis 0,500g – 15 KM, med i aronija -  15 KM, propolis kapi – 5 KM, sirup za kašalj 0,2dcl košta 7 KM. Inače, ove godine se bavimo i proizvodnjom hladno cijeđenih sokova od jabuka i krušaka, bez ikakvih dodataka (bez šećera i vode, dakle čisti prirodni sok). U ponudi imamo i domaće jabukovo sirće koje košta 4 KM, a istu cijenu imaju i prirodni sokovi.  Naš asortiman proizvoda uvrstit ćemo i starinski bestilj od šljiva, te pekmeze i sirupe od jabuke, kruške, šljive, višnje i kupine. Za sve proizvode dajem garanciju za ispravnost i kvalitet. U pčelarstvu je najvažnije biti čovjek. Kada kupci imaju povjerenje u tebe lakše se diše. Mog meda ima na tri kontinetna, tako da mi prodaja ne predstavlja problem.