Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Košnice zimi
  • 18.12.2017. 11:00

Savjeti za prezimljavanje pčela

Što sve treba osigurati kako bi vaše pčele lijepo prezimjele, saznajte iz iskustva pčelara koji se ovim poslom bavi već 30 godina!

Foto: Joan Briggs/Flickr
  • 1.591
  • 206
  • 0

U ovom razdoblju za pčele je najbitnije da lijepo zimuju, što podrazumijeva da imaju dovoljno hrane, da su zaštićene od bolesti i da ih ništa ne uznemirava.

Pčelinje društvo bi trebalo imati od 17 do 20 kg meda da bi se osiguralo uspješno prezimljavanje. Međutim, nije smak svijeta ako imaju i manje.

Pčelinja hrana tijekom zime

Pčelama se dodaje i čvrsta hrana tijekom zime. To su pogače, koje se prave od šećerno-mednog tijesta, uz dodatak još nekih sastojaka koje pčelari znaju. U slučaju da iz nekog razloga nismo osigurali dovoljno hrane pojedinim društvima, takvim društvima se u proljeće dodaje sirup, kada je vanjska temperatura optimalna, nikako u prohladnim danima, prvenstveno zbog nozemoze.

U svojoj praksi sam imao situaciju da mi je društvo prezimilo na pogači i u proljeće se sasvim normalno razvilo, što, naravno, treba maksimalno izbjegavati. Pored dovoljno meda, pčelinje društvo mora imati dovoljno perge.

Zaštitite pčele od bolesti

Pčelinje društvo mora biti zaštićeno i od bolesti. Najveći problem je varoa. Borba s varoom mora početi početkom augusta, odmah poslije cijeđenja livadsko-šumskog meda. Za varou treba koristiti neke od registriranih preparata, isključivo kad se završi vađenje livadsko-šumskog meda i kad se skinu medni nastavci.

Što se tiče drugih bolesti poput nozemoze, same vitalnosti pčela, potrebno je koristiti ljekovito bilje. Tu praksu ne napuštam već dvadesetak godina. Rezultati su očigledni, jer, kako se kaže, za svaku boljku postoji trava.

Milan u svom pčelinjaku

Ne uznemiravajte pčele!

Da bi uspješno zimovalo, pčelinje društvo ne smije biti uznemiravano. Pčelar treba izbjegavati otvaranje košnica zimi osim u slučaju prijeke potrebe. Mora se suzbiti radoznalost - "gdje je klube".

Najveći problem su životinje, kako domaće tako i divlje. Opasno je ako se miš useli u košnicu. Imao sam dva takva slučaja u svojoj praksi. Miševe sam neutralizirao, pčele su ostale zimovati, ali u proljeće su ta društva zaostajala u razvoju. Ja već krajem oktobra svim košnicama stavljam češljeve, isključivo metalne, da ih miš ne može izgrickati.

Meni veliki problem predstavljaju djetlići. Nisam mogao zamisliti da neka životinja može biti tako uporna. Nije nitko tek tako pravio crtani film o Peri Djetliću. Uporan je do fanatizma. Tako lijep, a tako bezobrazan. Iz mog iskustva pomaže samo klopka s napuknutim orasima. Jedne godine su mi oštetili preko 50 košnica. Uvijek ih bude više, rijetko jedan.

Kako utopliti košnice?

Mnogi pčelari umotavaju košnice papirom, ter-folijom, tkaninom. Međutim, pčelinje društvo koje je osigurano s hranom, zaštićeno od bolesti i uznemiravanja ne boji se nikakvih niskih temperatura ili visokog snijega. Jedini utopljavajući materijal koji ja koristim je folija, i to početkom marta, kada krene intenzivni razvoj pčelinjih društava.

Pčele ne treba uznemiravati tijekom zime (Foto: Joan Briggs/Flickr)

Kako provjeriti što se događa unutar košnice?

Je li sve u redu s društvom, najlakše je provjeriti ako prislonimo uho na zid košnice i blago kucnemo u košnicu. Ako čujemo brujanje pčela, koje ubrzo prestaje, znak je da je u košnici sve u redu, da ima dovoljno hrane i da je matica tu. Ako se čuje jače brujanje, koje ne prestaje, znak je da nešto nije u redu, hrana ili matica. Prvog dana s povoljnom temperaturom treba provjeriti što je u pitanju.

Vodite računa o urednosti pčelinjaka

Svaki pčelar treba se truditi da mu pčelinjak bude uredan, trava uredno pokošena. Kositi travu oko košnica malo je problematično, ali je izvodljivo. Drva, panjevi odlično su stanište za mrave. Sve to treba ukloniti. Nije loše ponekad ispred košnica po travi baciti vapno u prahu. Tvrdim da je svaki pčelinjak ogledalo pčelara.

Autor teksta i fotografija: pčelar Milan Sredojević Soko