Proljeće nije dobro počelo ni za pčelare, a ni za voćare

Vremenske prilike tokom aprila nikako nisu pogodovale pčelama. Poslije perioda lijepog vremena kada su one krenule u ucvjetale voćnjake, pao je snijeg i došlo je do zahlađenja.

April je mjesec kada je vrijeme cvjetanja voćnjaka i trava. Tako bi bar trebalo da bude, ali umjesto toga, početkom aprila padao je snijeg i temperature su bile i ispod nule. Voću to nimalo nije prijalo, a pčelarima je donijelo nove glavobolje. Bilo je i nekoliko sunčanih dana, ali je puhao vjetar, što pčele ni malo ne vole.

"Nakon desetak hladnih dana one su jedva dočekale da izađu po polen i vodu koji su im najviše potrebni zbog razvoja legla. Mlade koje su se rađale ovih dana, nisu još imale dodira sa prirodom i to je njihov prvi izlazak. Međutim, dočekalo ih je izuzetno vjetrovito vrijeme i zbog toga su neraspoložene i ljute, i izlaze na silu", kaže pčelar iz Valjeva u Srbiji Aleksandar Radovanović.

Zbog hladnog vremena smanjena je brojnost

Pčele bi u aprilu trebalo da u košnicu unose nektar, cvijetni prah i vodu, jer se brzo proširuje leglo. U ovo vrijeme pored voća cvijeta i maslačak, razne vrste trava, uljana repica, topola, brijest.

"Meteorolog je lijepo objasnio, imali smo april u januaru i januar u aprilu. E, zbog tih lijepih dana kad im vrijeme nije, imali smo buran razvoj pčelinjih društava. Onda je uslijedio period zahlađenja koji nije neuobičajen, ali nikada ovakav kao što je bio u aprilu, kada je razvoj najintenzivniji. U aprilu i maju se one umnožavaju naglo i to su one koje treba da donesu glavnu pašu, bagrem", kaže Radovanović i dodaje da je na žalost došlo do zahlađenja i da se postavlja pitanje da li će i ono postojeće leglo moći da se sačuva, da se i održi i ne propadne.

Zimske pčele već odumiru, ali mora postojati brojnost legla ljetnih koje preuzimaju sve funkcije i to je ono što pčelare najviše brine u ovom period.

"Kod mene je za sada dobro stanje, ali neće biti brojnosti koja bi trebala da bude. Poslije onog snijega, par dana je bilo promjenljivo vrijeme, a kada je temperature bila oko 10 stepeni, one su već imale nagon da izađu napolje po vodu i polen koji je neophodan za razvoj larvi. Izlazile su iz tople košnice na hladno vrijeme i zbog te nagle promjene temperature, kočile su se, pa je dosta uginulih bilo oko košnica", kaže naš sagovornik i dodaje da to nije dobro, jer ono što je trebalo da prikuplja bagrem je stradalo.

Voće precvjetalo, čeka se bagrem da ucvjeta

Voće je uglavnom precvjetalo tokom perioda hladnog i kišnog vremena, sada kada je jabuka u cvjetu, ponovo su temperature ispod prosječnih i uz to ima i dosta kiše.

"Voćari mogu samo da žale zbog vremena koje smo imali, ono što je oplođeno i što se sačuvalo, to je to. Koliko sam čuo, rod će biti prepolovljen, ali na sreću, mraz nije dodatno oštetio voće. Što se tiče pčelara, ovo je sada tragikomedija. U januaru i februaru smo imali i 20 stepeni, a onda dođe april i bude nula ili sedam stepeni dnevna, pa to je užas", kaže ovaj pčelar.

Prošla godina je za pčelare bila izuzetno dobra, naročito za one koji sele svoje košnice. Bagrem tek treba da počne da cvjeta, pa se sve nade polažu u dobre vremenske prilike.

"Bagrem krajem marta i početkom aprila pušta pupoljke za budući cvijet. On je nježan, naročito kada je u toj ranoj fazi i može da mu našteti i dugotrajna hladnoća. Ne mora da bude ispod nule. Ali to nam tek predstoji i vidjet ćemo šta će da bude."

Na našim prostorima bagrem cvjeta od početka maja pa sve do početka juna, u zavisnosti od nadmorske visine, pa se mogu dobiti i dvije paše bagrema, ukoliko se pčele sele sa jedne na drugu lokaciju. Tako je bar bilo za vrijeme dobrih godina kojima ova nije nalik.