Po med kod Remzije i Hasede Ramić osim kupaca, redovno svraća i grmečki medvjed

Remzija i Haseda Ramić žive u Jezerskom, na području općine Bosanska Krupa i već dugi niz godina se bave pčelarstvom i proizvodnjom meda i drugih pčelinjih proizvoda. U njihovoj porodici, pčelarstvo je porodična tradicija koja se prenosi sa koljena na koljeno. Oni su već treća generacija pčelara, a iskreno se nadaju  da će i njihova djeca nastaviti s ovim poslom.

Danas njihovih pčelinjak broji 96 košnica na dvije lokacije. Veći dio je smješten u podnožju planine Grmeč, dok je drugi dio u blizine porodične kuće.

Medvjed kao gost

Iako udaljen, pčelinjak pod Grmečom redovno obilaze i rade na njemu, kako tokom ljeta, tako i tokom zime, jer i grmečki medvjed zna gdje je dobar med, kažu Ramići kroz šalu, dodavši da često zna posjetiti pčelinjak.

„Iako smo oboje u kasnim 60-tim godinama, za nas rad i trud oko pčelinjaka predstavlja zadovoljstvo i rekreaciju. Naš med i proizvodi su nadaleko poznati jer imaju specifičan kvalitet, pa nam se kupci rado vraćaju“, priča Remzija.

U svom asortimanu imaju  tri vrste meda livada, lipa i šumski med te propolis, polenov prah, imuno med i mehlem kreme. Većinu proizvoda prodaju na kućnom pragu svojim stalnim kupcima, a učestvuju  i na mnogim sajmovima u Unsko-sanskom kantonu.

Okićeni medaljama

Za svoj rad, trud i kvalitet meda nagrađivani su na Međunarodnom organoleptičkom ocjenjivanju kvaliteta meda u Brčkom, Tuzli, Cazinu te Semiču u Sloveniji. Dobitnici su šest zlatnih medalja, sedam srebrenih  i dvije bronzane kao i mnogih plaketa za promociju kvaliteta krajiškog meda. Izabran je i za počasnog člana Udruženja pčelara „Lipa“ iz Bosanske Krupe, za višedecenijski doprinos u pčelarstvu.

Bolest pčela: Koje biljke mogu izazvati nektarsku toksikozu?

„S obzirom na to da se pčelarstvom bavim od malih nogu, mogu reći da je došlo teško vrijeme za mlade pčelare, koji rade sami bez mentora, jer svaka godina donosi sve više izazova za pčelare. Nikome ne bih preporučio da sam radi, jer će brzo stati. Dešava se da i iskusniji pčelari izgube svoja društva uslijed svih tih izazova“, ističe ovaj iskusni pčelar, koji u svom okruženju ima devet početnika čiji rad prati.

Teška sezona

Prošla sezona je bila veoma teška za sve pčelare, suša je napravila velike štete, a to se odrazilo na količinu proizvedenog meda svuda u našoj zemlji, pa i regionu. Tako su i Ramići ove godine imali primjetno manju količinu meda, ali svjesni su da vremenski uslovi imaju veliki utjecaj na prinos, pa su se potrudili da trpi kvantitet, ali ne i kvalitet proizvedenog meda.

„Bavljenje pčelarstvom zahtijeva puno rada, truda i ulaganja. Trudimo se da svi naši proizvodi budu potpuno prirodni, svojim kupcima nudimo samo prvoklasni med i čvrsto stojimo iza onoga što prodajemo“, dodaje Remzija.

Naročito u vrijeme pandemije su primijetili porast potražnje za ovim proizvodima. Mnogi su se odlučili na jačanje imuniteta na prirodnoj bazi, pa su pčelinji proizvodi došli u prvi plan.

Snaga i utjeha

Osim što im je pčelarenje važan izvor prihoda, Remzija i Haseda, u pčelama vide snagu i utjehu poslije svih proživljenih životnih nedaća. Nakon gubitka najstarijeg sina i odlaska ostalih trojice sa porodicama u inostranstvo, te preživljenog karcinoma, u pčelama su pronašli način da se izbore sa bolom i tugom u svom srcu.

„Samoća u starim danima teško pada, familija jako rijetko može doći zbog ove korone i cjelokupne situacije, pa se mi posvetimo našim bajama i razonodimo se. Spojili smo ugodno i korisno, i ono što volimo i što nam je u amanet od starijih ostavljeno“, poručuje Remzija.