Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Otrovne biljke
  • 15.01.2022. 15:00

Bolest pčela: Koje biljke mogu izazvati nektarsku toksikozu?

Pčelari trebaju biti svjesni koje biljne vrste izazivaju trovanja. Neke od njih su ljutić, visoki delfinijum, ali i divlji kesten i krupnolinsa lipa

Foto: Depositphoto/elesi
  • 110
  • 36
  • 0

Idilično je posmatrati pčele kada lete od cvijeta do cvijeta i sakupljaju nektar, ali mnoge biljke nisu pogodne za pčelinju pašu. Kod pčela sakupljačica, kada uzimaju njihov otrovni nektar, javlja se nektarska toksikoza.

Stoga pčelari trebaju biti svjesni koje biljne vrste izazivaju trovanja, a smatra se da biljke iz 35 porodica stvaraju nektar koji je toksičan.

Otrovne biljke

Ljutići djeluju bezazleno, ali mogu izazvati veliki problem u pčelarstvu. U 2021. godini tokom proljeća desilo se odsustvo cvjetova drugih biljnih vrsta. Pčele su izlijetale, paše nije bilo, ali su mogle da pronađu cvjetove ljutića. Polen ove vrste sadrži otrovnu, isparljivu materiju anemonol. Ovi oprašivači će izbjegavati te cvjetove. Međutim, kada su gladne, mogu da sakupljaju polen i nektar i s cvjetova ljutića. A kada se otruju, gube sposobnost letenja, kruže po tlu u blizini košnica, krila su im raširena, a stomak smanjen. Nakon ovakvih pojava, u blizini košnica se mogu pronaći mrtve pčele. U tom slučaju pčelinja zajednica zbog nedostatka proteinske hrane slabi. 

Visoki delfinijum se veoma često uzgaja kao dekorativna biljka. Nije pogodan kao izvor polena i nektara zbog otrovnosti. Cvjeta tokom ljeta. Nektar se izlučuje u velikim količinama i lako je dostupan pčelama. Zabilježeni su i slučajevi trovanja onih koje su skupljale polen i nektar sa rane (krupnolisne) lipe. Ponekad možemo vidjeti veliki broj ovih insekata ispod stabala koje su izgubile sposobnost letenja i ubrzano se kreću. Toksikoza se završava njihovom paralizom.

Trovanje pčela na divljem kestenu se češće javlja po suvom vremenu. Vrsta je otporno na sušu i sadrži mješavinu saponina. Polen i nektar su otrovni. Trovanje je praćeno opadanjem dlačica, agresivnošću i gubitkom sposobnosti letenja. Bolesne pčele se izbacuju iz košnica, a kada se leglo hrani polenom s divljeg kestena ono izumire. Lutke se deformišu i uginu. Mlade, koje se izlegu su veoma često deformisane, nemaju noge i krila, i sitnije su od zdravih. 

Divlji kesten sadrži saponin (Foto: Depositphotos/Dan74)

Razne vrste bunika sadrže alkaloide, atropin. Trovanje s ovim biljkama izaziva kod pčela veoma izraženu agresivnost, napadaju životinje i ljude. Jedan dio ne može da leti, a mogu da razviju i paralizu koja traje 10 do 15 minuta. Posljedice trovanja traju i do 10 dana, a ne može se predvidjeti kako će djelovati na zajednicu. Neke izumiru, a neke izlaze iz trovanja veoma oslabljene. Kada se u periodu trovanja skine poklopac s košnice, znaju da jurnu na pčelara. Otrovi ostaju u saću i poslije vrcanja meda.

Jedići su izuzetno otrovni. Njihove materije djeluju na nervni sistem pčela i izazivaju paralizu nogu i krila. U slučajevima trovanja možemo u blizini košnica pronaći veći broj onih koje se kreću po tlu. One će da uginu od gladi, hladnoće i napada neprijatelja. Ukoliko otrovane sakupite što brže, stavite ih na toplo mjesto i poprskate šećernim sirupom, oporaviće se. Samo dio otrovanih će se pojaviti u blizini košnice i to su uglavnom mlade, jer se otruju medom kojega donose starije radilice.

Kako spriječiti nektarsku toksikozu?

Da bi ih sačuvali potrebno je u blizini pčelinjaka uništavati otrovne biljke, je će ih one posjećivati kada nema drugih koje proizvode nektar. Od izuzetne važnosti je dobar odabir lokacije pčelinjaka i sadnja medonosnih. Što je raznovrsnija pčelinja paša, to je manja mogućnost da će pčele letjeti na one toksične.

Od nektara nekih biljaka pčele prave "pijani med". Nakon konzumiranja takvog meda, kod ljudi se može javiti dijareja ili povraćanje, grčevi u udovima, svrab, poremećena srčana aktivnost, slabljenje organizma. Zanimljivo je da je on za same pčele apsolutno bezopasan.

Osigurajte im raznovrsnu pašu (Foto: Bigstockphoto/VPales)

Za njih su opasne i biljke čiji cvjetovi mogu biti zamka. To uključuje orijentalni i vrtni mak i sve one koji se brzo zatvaraju, a dovoljno su veliki da zarobe pčele koje umiru od hladnoće tokom noći ili opijene isparljivim materijama. Cvjetovi lipe, posebno srebrne, znaju biti zamka jer se one na njima ulijepe slatkim nektarom. Miris lipe može biti poguban za njih jer padaju omamljene i lako stradaju. Ukoliko prežive pad, oporave se poslije nekoliko minuta.

Zanimljivo je da heljda može djelovati na slabljenje pčelinjeg društva. Heljdin nektar ima dosta neprobavljivih materija i njihov digestivni trakt postaje preopterećen. To može izazvati uginuće i slabljenje zajednice.


Tagovi

Otrovan polen Otrovan nektar Otrovne biljke Nektarska toksikoza Ljutić Jedić Visoki delfinijum Bolest pčela


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.