Pčelinji otrov - proizvod vrijedniji od zlata

Pčelari danas koriste mnogostruke produkte aktivnosti pčela na pčelinjacima. Najveći broj njih odlučuje se za izuzimanje određene količine meda i njegovo pakovanje dok nešto manji broj njih proizvodi propolis kapi, matičnu mliječ, te različite kreme, masti i tinkture od meda i popratnih produkata. Međutim, proizvodnja pčelinjeg otrova, trenutno je rezervisana za one najiskusnije i one sa "najmirnijom" rukom.

Ubod pčele kao alarm za uzbunu

Pčelinji otrov (apitoksin) je izlučevina žalčanog sistema pčela radilica koji pčelama služi za odbranu pčelinje zajednice od neprijatelja ili kao upozorenje na potencijalnu opasnost. Žalčani sistem pčele smješten je na zatku pčele i sa jedne strane kanalom povezan sa otrovnom žlijezdom dok je sa druge strane povezan sa žaokom koja služi za plasman otrova. Prilikom uboda lahko hlapljivi dio otrova ispari i na taj način da alarm ostalim pčelama o potencijalnoj opasnosti u blizini. 

Sa starošću pčele, količina otrova se povećava i ide do količine od 0,4mg od 15 do 20 dana starosti pčele. Daljim povećanjem starosti pčele i njenom aktivnošću na pčelinjaku, unosom nektara, smanjuje se i količina otrova kojeg producira pčela. Količina i kvalitet otrova usko je povezana sa količinom i kvalitetom paše. Pčele radilice po pravilu sadrže manje količine otrova od pčela matica.

Pčele otrov plasiraju putem žaoke koja je sa strana zida nazubljena. Shodno takvoj građi odbrambenog aparata nakon uboda, pčela nije u stanju izvući svoj žalac pa ga trajno gubi zajedno sa otrovnim mjehurom, mišićima i središnjim živcima. 

Sastojci vrijedni zlata

Apitoksin je gusta bezbojna tekućina specifičnog mirisa, gorkog okusa i kisele reakcije (pH 4,5-5,5). Najveći udio otrova sadrži voda, oko 80%, a ostatak čini suha materija. Pčelinji otrov je topiv u vodi i kiselinama, ali ne i u alkoholu. Čuva se u prahu u hermetički zatvorenim posudama na -20^oC.

Suhi dio pčelinjeg otrova sastoji se od mješavine peptida (melitin, apamin, sekapim, prokamin A i B, adolapin, terciapin te peptid koji degranulira mastocite), fiziološki aktivnih amina i neuroprijenosnika, šećera glukoze i fruktoze, fosfolipida, aminokiselina i veće količine mineralnih tvari. Dominantni enzim u pčelinjem otrovu je fosfolipaza A2, dok se u manjem udjelu nalaze fosfolipaza B, hijaluronidaza, kisela fosfomonoesteraza, lizofosfolipaza te glukozidaza.

Najzastupljeniji sastojak apitoksina je melitin koji čini preko 50% njegove suhe težine. Melitin je peptid sastavljen od 26 aminokiselina. On je vrlo bitan parametar procjene tržišne vrijednosti pčelinjeg otrova, jer se na osnovu njegove prisutnosti određuje cijena otrova. Kada se ubrizga u kožu izaziva crvenilo i otok na mjestu uboda. Ima protuupalno djelovanje i ustanovljeno je da je njegovo djelovanje radiprotektivno i protutumorsko. 

Tržišna cijena pčelinjeg otrova kreće se u rasponu od 50 do 70 dolara po jednom gramu (87 do 122 KM) pčelinjeg otrova u ovisnosti u kakvom obliku se nudi na tržištu. Na tržištu se nudi kao osušen pčelinji otrov, osušen i prerađen ili kao liofiliziran pčelinji otrov. U ovisnosti od njegove čistoće i sadržaja melitina određuje se i nejgova tržišna cijena.

Šta se dešava kada pčela ubrizga otrov?

Pčele otrov plasiraju kada se nađu u opasnosti u svrhu svoje odbrane. Tada savije zadak i izvlače svoju žaoku koju skupa sa otrovnom žlijezdom zabadaju u kožu potencijalne opasnosti. Budući da je žaoka nazubljena ona se nepovratno gubi skupa sa otrovnom žlijezdom. Tada se najprije u potkožnom lokalnom mjestu uboda, a kasnije i po cijelom tijelu pod djelovanjem supstanci otrova dešavaju mnogobrojne hemijske reakcije. Jedan od najtoksičnijih tvari je melitin koji razara krvne stanice i stanične organele. Brzo se veže za crvene krvne stanice i dovodi do njihovog razaranja što u konačnici vodi ka smanjenju opskrbe tkiva kisikom, pri čemu može doći do gušenja. Također, ovaj sastojak može inaktivirati stanice odgovorne za zgrušavanje krvi i dovesti do obilnog krvarenja.

Također, melitin djelovanjem sa fosfolipazom snižava pritisak i povećava kapilarnu propustljivost. Sastojak apamin može se smatrati odgovornim za grčenje mišića i nemogućnost koordinacije. Svi navedeni sastojci ispoljavaju ovakvo djelovanje ukoliko se ubrizgaju u velikim količinama. Obratiti pažnju treba kada se radi o osobama koje su alergične na ubod insekata kod kojih ubod istih može izazvati neželjene reakcije opasne po život.

Osobe različito ispoljavaju simptome uboda pčela. Kod većine se ispoljava kao lokalna reakcija koja uključuje svrabež, osip, bolnost i otekline. Kod osba osjetljivijih na ubod pčela može doći do gušenja, ubrzanog rada srca, opadanja pritiska, nemogućnosti koordinacije tijela, otežanog govora i mnogih drugih neželjenih stanja. 

Prilikom uboda pčele potrebno je čim prije izvaditi žalac i potruditi se da ne dođe do njegovog zalamanja. Najbolje je to činiti nekim tupim predmetom i struganjem, bolje nego pincetom jer se prilikom pritiska u kožu ispušta veća količina toksina. Nakon toga po mogućnosti staviti hladnu oblogu da umiri iritaciju kože, a poslije koristiti kreme koje su kombinacija antihistaminika, analgetika i kortikosteroida. Ukoliko se primjeti povećanje otoka ili nuspojave na disanje, vid i koordinaciju potrebno je obratiti se liječniku za dalju terapiju.

U malim i kontrolisanim dozama otrov je lijek

Iako je u velikim i nekontrolisanim uslovima pčelinji otrov štetan za ljudsko zdravlje, u malim količinama on je prijeki lijek i jedan od najcjenjenijih proizvoda na tržištu. Terapija apitoksinom pokazala je svoja pozitivne osobine kod artritisa i artroze, upale živaca, multiple skleroze, Parkinskonove bolesti, cerebralne paralize, visokog pritiska, povišenog holesterola, upale krvnih žila, astme i alergije, psorijaze, rana i ožiljaka te mnogih drugih oboljenja. 

Novija istraživanja ukazuju da je apitoksin vrlo koristan u liječenju tumorskih stanica. Međutim, njegovo precizno djelovanje još uvijek nije u potpunosti istraženo budući da melitin ima snažno litičko (razlagajuće) djelovanje i na tumorne ćelije, ali i na zdrave ćelije. U narednom periodu slijede istraživanja u preciznom usmjerenju melitina samo na tumorske stanice. Također, na pokusnim životinjama sprovedena su istraživanja koja ukazuju da je pčelinji otrov dobar odbrambeni mehanizam prilikom izlaganja X zračenju. Pored toga važna je i njegova primjena u kozmetičkoj industriji budući da je jedan od bitnijih sastojaka krema za njegu i uljepšavanje kože.