Pčele se bude - vrijeme je za detaljan pregled košnica!

Počeo je mart. Na poljskom jeziku za njega se govorilo "łżykwiat", "łżekwiat" i "łudzikwiat" što je bilo u smislu kako vrijeme "laže cvijeću", odnosno kako vrijeme prevarom uranjuje brži izlazak cvijeća iz zemlje. A u pčelarstvu je to vrijeme kada pčelari mogu polako početi zbrajati zimske gubitke na pčelinjaku.

Tek sada u našim krajevima, a nikako prije, otprilike od sredine mjeseca pa na dalje, ovisno naravno o godini i o lokaciji pčelinjaka, se vide ukupni rezultati prošlogodišnjeg jesenskog uzimljavanja pčelinjih zajednica. Teško je unaprijed odrediti datum kada odraditi nešto bez obzira radi li se o određenoj ili više lokacija. To treba procijeniti svaki pčelar za sebe. U ovom mjesecu prerano je gore nego da malo i "zakasnite" s prelistavanjem okvira u košnici. Eventualne gubitke možete procijeniti i preko leta košnice isto kao i ima li u nekoj mjeri premalo pčela. 

Naime, zimski su gubici, nažalost, uobičajena pojava te ih pčelari pokušavaju svojim aktivnostima tokom uzimljavanja svesti na najmanju moguću mjeru. U martu na njih nemate gotovo pa nikakav direktan utjecaj.

Uvjeti koji nam ukazuju na stanje košnice:

• Prisutne sve faze legla (dakle ne tražimo maticu), larvi i pčela
• Matica ima dovoljno mjesta za zalijeganje
• Ima dovoljan broj pčela svih starosnih skupina kako bi se mogle brinuti i o podmlatku i o unosu nektara i peluda
• Na pčelinjaku je prisutna voda u higijenskim pojilicama
• Uvijek ima dovoljno hrane unutar i/ili izvan košnice
• Prostor je prikladne veličine ovisno o brojčanom stanju košnice

Preporuka je i dalje sedmično pratiti stanje zajednica ne bi li na vrijeme uočili eventualne probleme. Naravno da za sve gubitke pčela tokom zimovanja nisu nužno krivi sami pčelari, oni se događaju i u prirodnim staništima možda i u većoj mjeri samo se za njih ne zna toliko niti ih je moguće u potpunosti pratiti.

Zimskih je gubitaka u pčelarstvu uvijek bilo, no težnja je svakog ozbiljnog, educiranog i savjesnog pčelara bez obzira na broj košnica da te gubitke svede na "minimum minimalnog minimuma". Nekima to uspijeva bolje dok drugima malo lošije. Tako je prema nekim procjenama do 5-10 posto gubitaka zadovoljavajuće dok se iznad tog postotka smatra većim ili manjim neuspjelim izlaskom iz zime.

Pregledajte košnice detaljno

Iako su zimski gubici stvarnost i u prirodi zbog globalizacije uvelike prelaze one prosječne u pčelinjacima i to do 5 posto. Sve iznad tog postotka moguće je spriječiti pažljivijim radovima na pčelinjaku i svakodnevnom edukacijom pčelara bez obzira na godine staža u pčelarstvu.

Dakako da nije isto imate li gubitak od 5 posto ako imate 5, 50 ili 500 košnica. Njihov manji broj s istim postotkom gubitaka se osjeti na proljeće uvijek više i teže se nadoknađuje. Ako smo sve u jesen i tokom zime radili kako treba gubici će nam uvijek biti zanemarivi.

Najgori su gubici kojima svjedočimo 20-30 i više posto, tu je nešto stvarno krenulo u pogrešnom smjeru tokom samog uzimljavanja, ali i brizi o ovim korisnim kukcima tokom same zime.

Najvažniji posao u martu, iako su naravno svi poslovi uvijek sami po sebi važni, je kada to vrijeme omogući detaljan pregled stanja preostalih uspješno prezimljenih zajednica i uklanjanje onih košnica koje to nisu uspjele. Tek nakon detaljnog pregleda stanja uz sanaciju gubitaka možemo kasnije početi s planiranjem nadolazeće sezone koja nas očekuje.

Taj prvi pregled ne obavljamo za previše vjetrovita vremena i ne kod temperaturama ispod 15-16°C što će ovisiti ne samo o smještaju pčelinjaka, je li u hladu ili na suncu već i o nadmorskoj visini.

Kako izvršiti detaljan pregled?

Prije pregleda svu potrebnu opremu prethodno približimo košnicama koje smo taj dan imali namjere pregledavati. Uostalom sve radove u pčelinjaku uvijek moramo počinjati na takav način. To je osnovni uvjet da ćemo brzo, bez nepotrebnog uznemiravanja pčela i pretjeranog "provjetravanja" legla i zajednice izvršiti pregled.

Prvo ustanovimo temeljem pronađenog legla u svim stadijima unutar okvira ima li zajednica maticu. Legla dakle trebaju biti u svim stadijima: jaje, savijena i ispružena ličinka, poklopljeno leglo. Stanje ocjenjujemo prema tome da mora biti pokriveno neprekinutim plohama unutar ćelija saća. Kod okvira na kojima se nalazi i poklopljeno, središnji dio legla je poklopljen dok se prema krajevima nalazi mlađe leglo.

Kod procjene zdravstvenog stanja pažnju usmjeravamo i na okvire tj. satonoše i saće. Na njima ne bi smjelo biti nikakvih mrlja te ukoliko ih ima zaključujemo da je ta zajednica prezimila na nekvalitetnoj hrani (medu) i u neprikladnim uvjetima.

Okvire sa starim saćem zamijenimo unaprijed pripremljenim novim okvirima koje će pčele doraditi čime preventivno sprječavamo neke od bolesti i pčelinjeg legla te utječemo na zdravstvenu ispravnost svih proizvoda.

Osigurajte hranu pčelama

Početkom marta zalihe hrane su također, uostalom kao i tokom cijele godine, bitne. No, u martu tim više jer u tom mjesecu izlaze prve brojnije generacije pčela koje će nam kasnije unijeti u košnicu određene zalihe pčelinjih proizvoda. Nema li zajednica dovoljno hrane koju ocjenjujemo odokativno, dakle oko 6-8 kg meda na okvirima početkom marta i moguće 5-6 krajem, tada zajednicama dodajemo dodatne spremljene okvire s medom kako bi imale u svako doba dovoljne zalihe. Uvijek možemo koristiti i Veićevu metodu "autoprihrane pčela" preostalim medom iz košnice ili nešto što je vama dostupno, a ovim životinjicama prihvatljivo.

Kod prvog proljetnog pregleda usporedbom preko postojećeg legla bilježimo plodnost matice. Slabe ili bolesne zajednice utječu direktno i na to jer virusi i bolesti (nozemoza, varoza, bolesti legla…) koji se mogu javiti u pčelinjoj zajednici prema istraživanjima utječu i na nju.

Slabije zajednice, one koje nemaju zaposjednuto bar pet ulica pčela, bez razmišljanja pripajamo drugim jačim ili istima u cilju dobivanja jačih. Razlog je da se uložen trud u razvijanje takvih najčešće ne isplati jer će jače daleko prije doseći snagu da nam sakupe proizvode i da ih možemo umnožiti po potrebi. Prije postupka pripajanja dakako treba utvrditi jesu li obje zajednice zdrave pa time i sposobne za dalje proljetno širenje i jačanje.

Pčelinjim zajednicama koje imaju od 5-7 zaposjednutih ulica prilikom prvog pregleda smanjujemo prostor košnice po potrebi. U onom prevelikom one će neuspješno grijati leglo prilikom hladnijih noći, a poznata je stvar da se ugodnije osjećaju u skučenijem nego u prevelikom prostoru. Zajednice iznad 8 ili 9 okvira su sposobne za samostalan napredak i njima ako je potrebno samo dodajemo nove okvire sa satnim osnovama i hrane po potrebi. Broj okvira nemojte shvaćati doslovno. Jedan više ili manje neće igrati preveliku ulogu u stanju važe zajednice i lako će ga pčele "odraditi".