Pčelari u FBiH traže veću kontrolu patvorenog meda

Nepostojanje zakonske regulative, jedan je od osnovnih problema sa kojima se suočavaju pčelari u Federaciji BiH. Iako postoji Pravilnik koji regulira ovu oblast, iz Saveza pčelara FBiH ocjenjuju da on sadrži brojne nedostatke.

S tim u vezi zatraženo je donošenje novih propisa o ocjenjivanju kvaliteta, kako bi se zaštitili od patvorenog meda koji se, prema njihovim riječima, nerijetko pojavljuje na domaćem tržištu. Istaknuto je da se susreću i sa nestručnim edukacijama, malim tržištem te nezaštićenom domaćom proizvodnjom. Ograničavajući faktor razvoja je i borba protiv zaraznih bolesti, ukazali su iz Saveza.

Brojni izazovi

Brojni su izazovi s kojima se pčelari u FBiH suočavaju, a dio njih je predstavljen na okruglom stolu organiziranom na temu "Stanje i perspektive pčelarstva FBiH sa posebnim osvrtom na buduću podsticajnu politiku i pravilnik o ocjenjivanju meda u FBiH".

Pored navedenih, veliki problem predstavljaju i administrativne barijere s kantonalnih nivoa, poput velikog broja obrazaca i evidencija koje se zahtijevaju u Zeničko-dobojskom kantonu ili nemogućnosti apliciranja za poticaje s dva nivoa, što je slučaj u HNK.

“Trenutno je registrirano oko 182.000 pčelara, iako ih je u FBiH oko 350.000. Godišnja proizvodnja meda je otprilike hiljadu do dvije tona, koliko i uvezemo, što znači da ima prostora da se ulaže i razvija ova oblast. Ukoliko im se omoguće bolji uslovi, sigurno bi i veći broj njih registrovao svoj obrt”, kazao je Rehad Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.

Obećanje ministra

Iz resornog ministarstva navode da su brojnim mjerama već značajno unaprijedili ovu oblast. Pored ostalog, donesen je Pravilnik o pčelarstvu, uspostavljen Registar pčelara i pčelinjaka te povećana podrška za proizvodnju meda.

U 2019. godini podsticano je svega 275 pčelara koji su pčelarili sa 30.687 košnica, za što je ukupno izdvojeno 352.638 KM, dok je u 2021. osigurana direktna podrška za njih 1.694 koji su pčelarili sa 115.261 košnica, u vrijednosti od 828.861 KM.

“Siguran sam da imamo vrhunske pčelare, a veliki broj poljoprivrednih proizvođača i njihovih porodica živi od uzgoja pčela i pčelinjih proizvoda. U ovoj godini mogu očekivati daljnje unapređenje ambijenta za bavljenje ovim sektorom i veću podršku njihovom radu”, rekao je Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Manje ovisiti o uvozu

Marinko Ivanković, direktor Agromediteranskog zavoda Mostar i prof. dr Ahmed Džubur, predsjednik Odbora za poljoprivredu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, su naglasili obavezu cijelog društva da se osigura zdrav okoliš za buduće generacije i omogući im se da imaju raznoliku i zdravu ponudu hrane, u kojoj pčele i drugi oprašivači igraju značajnu ulogu.

Neophodno je podići i javnu svijesti o važnosti očuvanja pčela i pčelarstva za poljoprivredu, te doprinijeti povećavanju proizvodnje meda kako bi bili manje ovisni o uvozu.

Izvoz meda vrši se u nekoliko zemalja svijeta od čega dominiraju zemlje Arapskog zaljeva. U narednom periodu očekuje se plasman na nova tržišta, a za dvije kompanije s područja FBiH on je odobren na tržište EU.