Pčelar Halil Kurtović ima još jednu inovaciju - preparat za suzbijanje krečnog legla

Halil Kurtović iz Novog Travnika zanatlija je metalske struke koji se već 25 godina bavi - pčelarstvom. Prije nego se za to odlučio, uz pomoć znanja i iskustva napravio je stolarsku mašinu za svoje potrebe. Kako nije bilo posla za njegovu struku, okušao se u izradi drvenih košnica koje je planirao prodavati, ali pošto ih nije mogao prodati, odlučio se baviti pčelarstvom.

Danas ima uspješan posao i registrovan obrt "Bilje i med Kurtović", kojega je prenio na svog sina.

Danas ima 300 košnica

"Izradio sam tada 12 košnica, ali ih nisam mogao prodati pa sam došao na ideju da uselim pčele. Počeo sam sa tri, a sad imam jubilarnih 300 košnica", za Agroklub priča ovaj vlasnik brojnih priznanja za kvalitetu meda.

Za Halila je specifično da je svu zaradu od prodaje meda i mednih proizvoda ulagao u proširenje posla. Do sada je nabavio dva kamiona, prikolice, kontejnere, platforme i ostalu potrebnu opremu kako bi mogao seliti pčele. Za tu potrebu je kupio i imanje u Posavini, gdje one provode  zimu te je svojim rukama napravio namjensku dizalicu za seljenje košnica. Ona je, opisuje, lako sklopiva, male ukupne mase te lagana za rukovanje.

"U početku mi je predstavljalo problem kupiti samo satne osnove, to mi je bio veliki trošak, a sada mi to dolazi kao sitnica. S ponosom mogu reći da su se godine rada i truda isplatile", ističe naš sagovornik.

Halil Kurtović često seli košnice

Prošla godina  je bila izrazito loša za pčelare, ali i za medoljupce jer je do pravog i kvalitetnog meda bilo veoma teško doći. I proizvođači i kupci su u nedoumici da li će i ova godina biti takva, s obzirom na sušne uslove. Za Kurtoviće je prošla također bila lošija jer su se fokusirali na proizvodnju vrlo tražene matične mliječi te nisu uspijevali odgovoriti na sve zahtjeve kupaca.

"Biti pčelar je kao biti rudar, uvijek se oko njih mora raditi, pratiti mikrolokacije gdje mede, seliti ih kako bi napravile što više meda, što je sa stacioniranim pčelinjacima slabo izvodljivo. Velika prednost je mogućnost seljenja i pronalazak mikrolokacija koje mogu spasiti godinu", dodaje.

Seljenjem košnica Halil pokušava postići što više ispaša, pa tako od samog proljeća njegove pčele idu na bagrem, zatim bagremac, lipu, a u ovom su periodu na planinskim pašnjacima na Vlašiću, zatim na Kupresu dok je posljednja ispaša vrijesak u Livnu, gdje skupljaju hranu za zimu nakon čega zimuju u Posavini.

"Ova se pčelinja godina privodi kraju, završava se sa vrcanjem, i počinje sa pripremom za zimu. Jesenska paša se ostavlja njima za hranu tokom tog razdoblja. Ukoliko su veće količine, iz košnica se vadi višak", objašnjava.

Otkriva nam i jedan od trikova: "Važno je ostaviti minimalno deset kilograma meda u košnici nakon svakog vrcanja, jer pčele moraju imati zalihu kako bi sa što manje stresa prebrodile zimski period ili sušni period ljeti."

Brojne inovacije

Stalno izučavanje i iščitavanje stručne literature potaklo ga je da se okuša i u nekim inovacijama. Jedna od njih je oplodni centar, a druga multifunkcionalna podnica koja je prošle godine nagrađena kao najbolja inovacija u ovom sektoru. Radi se o podnici koja sadrži sve što treba da ima jedna košnica kako bi pčele normalno obavljale svoju funkciju.

Oplodni centar je zajednički projekat sa bračnim parom iz Posavine koje je upoznao putem pčelarske grupe na društvenoj mreži Facebook. Gordana i Mile Vidić su se pokazali kao odlični prijatelji i saradnici, te se Halil na njihovu inicijativu odlučio na ovaj korak. Ubrzo su imali odlične matice koje su osim za svoje potrebe počeli slati širom Bosne i Hercegovine.

"Kada sam upoznao Gordanu i Mileta žalili su se kako im je teško doći do matice, morali su ići po nju u Derventu. Događalo se da potroše cijeli dan i sredstva i desi se da matica ugine. Obećao sam im da neće više morati ići daleko po nju, i ispunio sam to."

Svojim rukama je napravio dva kontejnera, jedan sa AŽ, a drugi sa LR košnicama, koja nalikuju na api komore. Slijedeći izazov za njega je predstavljala proizvodnja preparata za suzbijanje krečnog legla, bolest izazvanu gljivicama i vlagom u košnic. Ona uzrokuje da se larve pretvaraju u masu sličnu kreču i od toga nerijetko ugine cijelo leglo. Prenosi se sa košnice na košnicu i dovodi do velike štete. Preparat "Healthy Bee Brood" je potpuno organski proizvod, efikasan u borbi protiv ove bolesti, a što je najvažnije siguran je i u fazi medobranja te se može koristiti do samog vrcanja.

"Dvije godine sam radio na preparatu koji bi efikasno suzbio bolest krečnog legla, a da je organskog tipa i bezbijedan za zdravlje i pčela i ljudi. Kada sam došao do željenog rezultata, dijelio sam ga kolegama pčelarima da bi provjerio kvalitet. Njihove reakcije su bile više nego pozitivne, pa sam počeo da ga prodajem", dodaje.

U raznolikom asortimanu proizvoda ima i pergu - prerađeni polen, koja nije dobro poznata van svijeta pčelara, a ima izuzetno blagotvorno dejstvo na organizam.

Proizvodi Kurtovića obilaze sajmove širom Bosne i Hercegovine, ali i regiona te se mogu naći u sklopu Udruženja organskih proizvođača "Organsko FBIH". U zadnje vrijeme su učestale i online narudžbe uz kućnu dostavu za koje Kurtovići garantuju kvalitet i povrat novca ukoliko kupac nije zadovoljan.

"Imamo svoju punionicu u Šenkovićima, a svaka tegla meda je veterinarski ispitana i certificirana te se na njoj nalazi broj koji garantuje sastav i kvalitetu navedenu na deklaraciji", zaključuje Halil Kurotović.