Otkupna cijena bagremovog meda u Srbiji najviša na planeti?

Zahvaljujući angažovanju Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) i radu pogona "Naš med" otkupna cijena bagremovog meda u toj zemlji dostigla je 7,1 euro po kilogramu, što je najviše na svijetu, izjavio je za Agroklub predsjednik SPOS-a i član Skupštine pogona "Naš med" Rodoljub Živadinović.

Dodao je da je sa tom cijenom Srbija pretekla Mađarsku koja je uvijek imala najvišu otkupne cijene meda na čitavoj planeti.

"Prethodnih godina mi nismo dobijali cijenu koju su dobijali pčelari u drugim državama i kada je postojala velika tražnja za medom. Već prve sezone rada pogona uspeli smo da obezbijedimo bolje uslove, a druge sezone da ostvarimo tržišnu cijenu", istakao je Živadinović.

Ne daje se med bez prethodne naplate

Prema njegovim riječima, nije lako raditi sa tako visokom cijenom, jer pogon nema "komotnost" u radu i nema dovoljno obrtnog kapitala.

"Puno pčelara to ne razumije, oni misle da mi imamo milione eura i da možemo bez poteškoća da plaćamo med. Ni kupaca nema mnogo i svi hoće da uzmu na poček, a mi ne možemo da rizikujemo da nam neko ne plati med, pa da se tužimo. Za to nemamo sredstva. Ne dajemo med dok kupac ne plati, tako da nam je tržište veoma suženo."

Kako je kazao, nema "igranja" i nema rizika, tako da su pčelari apsolutno sigurni da će za svoj med dobiti dogovoreni iznos.

"Drugu godinu zaredom meda nije bilo dovoljno pa su cijene na tržištu prilično stabilne ili su rasle. Kada bude meda, a nadam se da će to biti ove godine, moguće je da će cijena pasti i da će sa većom ponudom biti komplikovanije naći kupce", objasnio je predsjednik SPOS.

Animiranje kupaca

Nije sve tako lako, dodao je, ali je moguće ukoliko vam profit nije na prvom mjestu.

"Nama nije važno da imamo veliku količinu obrađenog meda u pogonu, već nam je bitno da imamo toliko koliko je potrebno da formiramo tržišnu cijenu u Srbiji. Godinama unazad otkupljivači su enormno zarađivali, a sada to više ne mogu."

On je podsjetio da je 2008. godine, kada je Savez pčelarskih organizacija krenuo da radi na animiranju kupaca iz inostranstva, otkupna cijena bagremovog meda bila 1,55 eura za kilogram.

"Pokušali smo 2013. godine da se dogovorimo da sa firmama koje otkupljuju i pakuju med da im popunimo kapacitete, da oni rade za fiksnu cijenu i da zajedno pronalazimo kupce. Taj dogovor trajao je samo 24 sata. Shvatili smo da nemamo sa kim da radimo i da moramo da imamo svoj pogon. Za četiri godine uspjeli smo da ga završimo", rekao je Živadinović.

Po ugledu na pčelare, dodao je, o svom pogonu počeli su da razmišljaju i drugi proizvođači u Srbiji, a stočari su već krenuli da prikupljaju sredstva za izgradnju klaonice jagnjadi.

Smanjeno učešće "falsifikata"

Pčelari su zadovoljni što je država podržala njihove apele za rigorozniju kontrolu meda na tržištu tako da je na ovom tržištu smanjeno učešće "falsifikata".

"Posljednjom kontrolom je ustanovljeno oko 40 posto 'falsifikata', dok je 2015. godine i 2016. godine, učešće takvog meda na tržištu bilo čak 95 posto. Prvi put u našoj historiji, krajem 2020. godine odrađena je jedna velika akcija u kojoj je učestvovala i policija. Falsifikator je uhapšen, a firma mu je ugašena."

Kako je kazao, još smo daleko od cilja da na našem tržištu nema ni jednog procenta falsifikovanog meda, ali najgore što čovjek može da uradi je da se ne bori za to što želi da ostvari.

"Trenutno su u toj borbi najveći problem niske kazne za falsifikatore. Mi smo pokrenuli inicijativu da se donese novi zakon ili da se postojeći dopuni tako velikim kaznama da nikome ne padne na pamet da se time bavi", istakao je naš sagovornik.

Rupa u zakonu?

Prema njegovim riječima, Srbija mora da se ozbiljno pozabavi i radom sudija i tužilaca, kako rad policije i inspekcije na terenu ne bi bio uzaludan.

"Tužioci sada imaju pravo da za, recimo 15 prijava protiv falsifikatora, pokrenu 15 postupaka, ali na žalost mogu i da svih 15 prijava objedine u jedan postupak. Sa 15 predmeta sudija bi već mogao da donese presudu zabrane rada, ali sa jednim predmetom kazna je mala", objasnio je Živadinović.

On je rekao da je Savez pčelarskih organizacija Srbije podnio prijavu nadležnima protiv jednog javnog tužioca za kojeg ima pouzdana saznanja da se van radnog mjesta sastaje sa osumnjičenim za falsifikovanje meda.