Orijentalski stršljen u regionu - prijetnja pčelama i pčelarima

U Sloveniji se ove jeseni pojavio orijentalski stršljen (Vespa orientalis), invazivna vrsta koja bi na proljeće mogla napraviti velike štete u pčelinjacima, piše stručni časopis "Slovenski čebelar", a prenose mediji u toj zemlji. 

U Sloveniju došao iz Trsta?

Orijentalski stršljen živi u jugozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, Madagaskaru te u nekim dijelovima jugoistočne Europe. U Sloveniju je mogao doći iz Trsta, gdje su viđeni prošle godine. Iako ima upečatljivo svojstvo zbog čega ga nazivaju živom solarnom elektranom, pčelari i voćari nisu zadovoljni zbog njegove pojave jer im nanosi značajnu štetu.

Njegovu je pojavu prijavio pčelar 13. septembra ove godine, u mjestu Ankarana, a da se radi o orijentalskom stršljenu, potvrđeno je u Nacionalnom institutu za biologiju, pišu u stručnom časopisu. 

Drugačijih boja i uzoraka 

Ovaj je stršljen poput evropskog, ali je drugačijih boja i drugačijeg uzroka. Kutikula je crvenkasta, sa žutim prugama na leđima i žutim mrljama na glavi. Oni svoja gnijezda grade pod zemljom dok evropski gnijezda grade na visini - drveću, tavanima, nadstrešnicama. 

Poput azijskih koji su se već proširili na dijelove Evrope, ovi predatori uzrokuju znatnu štetu u pčelarstvu jer u proljeće upadaju u košnice, uzimaju ličinke, med, pelud, ali i pčele te ih nose u svoja gnijezda kako bi nahranili svoj podmladak. Posljedice su jasne - smanjenje broja pčela u jednom društvu, manje meda i peludi. Štete prave i u voćnjacima i vinogradima u ljeto i ranu jesen, no uzimaju i mlado lišće i grančice koje koriste u izradi gnijezda. 

Uništavajte ih, ali čuvajte domaće, evropske stršljenove

Stručnjaci pozivaju pčelare koji na proljeće u blizini svojih pčelinjaka primijete invazivne stršljene da ih uništavaju, ali da vode računa da su domaći evropski stršljeni korisni.

U suzbijanju je najbolje potražiti gnijezda i uništiti ih prije nego što se u njima izlegu matice, preporučuje "Slovenski čebelar".

Dr. Danilo Bevk iz ljubljanskog Instituta za biologiju upozorava da različite vrste stršljena treba razlikovati po obliku i bojama, ali i prema načinu građenja gnijezda, kako se ne bi uništavalo domaće stršljenove koji su u prirodi korisni jer uništavaju neke štetočine.