Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Nestašica meda
  • 17.07.2020. 16:30

Nestašica je meda u Hercegovini - košnice selili u sjeverne dijelove

Mali broj pčelara se može pohvaliti prikupljenim viškovima, izuzev pojedinaca koji su pčelinjake namjenski pripremili za varljivo medobranje u svibnju i lipnju. Strahuju i od poremećaja tržišta meda zbog epidemije korona virusa.

Foto: JumpStory
  • 142
  • 20
  • 0

Pčelar Božo Živanić iz Poljica kod Trebinja kaže da su loši vremenski uvjeti od početka svibnja utjecala na loše prinose u košnicama. Pčelinjak ne seli u druga područja, a da nije bio pripremljen za sezonu, kaže da bi pčelinja društva trebalo već sada intenzivno prihranjivati.

Mali broj pčelara se može pohvaliti prikupljenim viškovima, izuzev pojedinaca koji su pčelinjake namjenski pripremili za varljivo medobranje u svibnju i lipnju. Strahuju i od poremećaja tržišta meda zbog epidemije korona virusa, doznaje bljesak.info.

"Meda neće biti za vađenje. Nadam se da su osigurale sebe, nikad nisam težio da imam mnogo, nego da imam kvalitetu za sebe i obitelj, ako ima viška onda ide poznatim kupcima", istaknuo je Živanić. Požalili su se kako ove godine neće biti sortnog meda od žalfije.

Samoniklo bilje dalo jedva 20% očekivanog prinosa nekatara

"Vrcao sam dvadesetog lipnja, otprilike 5-6 kilograma meda po pašnom društvu. Prezadovoljan sam zato što na ovu godinu i na ovoj paši, to je super rod", rekao je Miloš Kažović koji je dodao kako je primat preuzeo livadski med.

U Mađarskoj najgori prinosi bagremovog meda u posljednjih 50 godina

Pčelari ističu kako je samoniklo bilje na jugu Hercegovine dalo jedva dvadeset posto očekivanog prinosa nekatara. Poboljšanje, posljednjih dana, najavljuju vlasnici pčelinjaka, koji su selili košnice u sjeverne dijelove Hercegovine.

Kako će koronavirus utjecati na tržište meda, još se ne zna, no svakako će se osjetiti i to u drugoj polovici godine. Za sada je, kažu, cijena jednog kilograma u maloprodaji 18-20 maraka. Otkupna cijena meda na veliko ovisit će od potražnje i izvoznih kanala prema EU.

Nema meda ni kod Mađara

"Nije problem prodati med, nego ga proizvesti. Starosna struktura je nepovoljna u ovim krajevima, mladi su bježali sa sela u grad, a sad iz grada u inozemstvo", rekao je Mića Mladenović, univerzitetski profesor, Beograd.

Mladi pčelari vjeruju da pčelarenje kod nas ima perspektivu

Prisjetimo se, ni situacija kod susjeda nije ništa bolja. Naime, mađarski pčelari ovu godinu pamtiće kao najgoru u posljednjih pola vijeka jer su prinosi bagremovog meda značajno smanjeni zbog mraza i lošeg vremena. Istovremeno, njegove cijene su na svjetskom tržištu porasle za čak 50%.

Za razliku od Mađarske, dvostruko veće cijene meda u SAD-u uzrokovala je povećana potražnja, a iako to zvuči kao odlična vijest za tamošnje pčelare, stanje stvari je potpuno drugačije. Naime, oni muku muče s uvozom jeftinog proizvoda iz inostranstva, problem su i loše oznake na proizvodima te skrivanje porijekla pa čak i direktno varanje pri kojem se med miješa s jeftinim sastojcima poput kukuruznog, rižinog i repičinog sirupa.


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti pa su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta na kojima se nalaze pčela su... Više [+]

Tagovi

Hercegovački med Pčelarstvo Samoniklo bilje Livadski med


Autorica

Karolina Rastija

Više [+]

Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.