Katastrofalna godina za EU pčelare - čeka se izmjena Direktive o medu

U 2021. godini pčelari su pretrpjeli gubitak od 10 do 15 posto u odnosu na 2020. Ekstremne klimatske promjene su snažno uticale na proizvodnju, a došlo je do izostanka ili smanjenja obima pčelinje paše, upozoravaju u krovnom udruženju evropskih poljoprivrednika Copa-Cogeca. 

Uvoz meda raste, što nije vidljivo potrošačima u Evropskoj uniji jer njegovo porijeklo nije dovoljno definisano i prikazano. Navode da je od izuzetne važnosti da se ojača regulativa i osigura bolja konkurentnost na tržištu kako bi potrošači dobili sve informacije o tom proizvodu. 

Copa i Cogeca podržavaju najavu Komisije o reviziji Direktive o medu i postavljaju pitanja u pogledu transparentnosti tržišta.

Situacija s kojom se suočavaju evropski pčelari na terenu nije ohrabrujuća, ističu. Većina zemalja iskusila je ekstremne vremenske prilike ove godine. Hladno i vlažno proljeće registrovano je gotovo u cijeloj Evropi, suša u južnom dijelu i Finskoj, poplave na sjeverozapadu (Belgija i Njemačka), a požari koji su uništili grčke šume doveli su do brojnih problema u ovoj proizvodnji. Periodi smanjenog leta i periodi izostanka ili smanjene pčelinje ishrane primorali su pčelare da dodaju prihranu u košnice. U nekim državama pojavile su se bolesti ovih kukaca.

Ključna je borba protiv falsifikovanja meda

Novoimenovani predsjednik Radne grupe za med u Copa-Cogeci, Stanislav Jas, izjavio je: "Dugo čekamo odluku o izmjeni jer jača evropska regulativa može učiniti razliku na tržištu meda i ovom sektoru donijeti sigurnost. Smatramo da je ključna borba protiv falsifikovanja meda. Procijenićemo kohabitacije divljih oprašivača i pčela kako bi promovisali biodiverzitet i pravilno oprašivanje usjeva i divljeg cvijeća."

Evropska unija je drugi najveći proizvođač i najveći uvoznik meda u svijetu. Vodeće zemlje su Rumunija, Španija, Njemačka, Mađarska, Italija, Poljska, Francuska i Grčka. U EU ima 650.000 pčelara koji upravljaju sa oko 18 miliona košnica. Pčelarstvo je duboko ukorijenjeno u ruralnim područjima i doprinosi njihovom razvoju, a sve više se razvija u urbanim dijelovima.

Pčelarstvo i usluga oprašivanja koje pruža zajedno sa divljim oprašivačima su neophodni za evropsku poljoprivredu i hortikulturu, kao i biodiverzitet.