Mjesec je to kada srp radi, a žetva je u punoj snazi - tako je i u pčelarstvu. Uz pravilnu pripremu i korištenje svih raspoloživih resursa, može biti jedan od najplodonosnijih u godini za svakog pčelara.
Juli je mjesec koji u pčelarstvu donosi poseban ritam i izazove. Dok u poljoprivredi vlada žetva, u pčelinjacima se odvija jednako važan proces - prikupljanje ljetne medne berbe. To je mjesec kada uglavnom prolaze jače ili takozvane "glavne" pčelinje paše.
Vrućine koje često prelaze 30°C bitno smanjuju sposobnosti kod raznih aktivnosti kako kod ljudi, tako i kod naših medonosnih pčela. Upravo zato morate biti posebno pažljivi i organizirani kako bi sve radove obavili na vrijeme te im osigurali optimalne uvjete za rad i razvoj.
Redovan pregled pčelinjih zajednica temelj je uspješnog pčelarstva tokom ovog mjeseca. Iskusni preporučuju preglede svakih 7 do 10 dana, kako bi se na vrijeme uočili potencijalni problemi i poduzele odgovarajuće mjere.
Tokom pregleda potrebno je obratiti pažnju na nekoliko ključnih elemenata. Prvo, vizualno se procjenjuje snaga zajednice - ima li dovoljno pčela za rad sa satnim osnovama, prikupljanje nektara, vode, propolisa i peludi. Jaka zajednica koja "vrije" od pčela znak je da je matica aktivna i da je paša dobra, ali istovremeno signalizira potrebu za proširenjem prostora.
Pregled legla podrazumijeva nasumično otvaranje nekoliko okvira kako bi se provjerilo je li matica prisutna, zdrava i aktivno liježe jaja. Dobra matica ostavlja karakterističan obrazac zatvorenog legla bez preskakanja ćelija. Također je važno provjeriti ima li znakova rojenja - izgrađenih matičnjaka, trutovskog legla na radiličkim saćima ili smanjene aktivnosti matice. Rojenje je i dalje moguće u julu, posebno kod vrlo jakih zajednica.
Jedan od najvažnijih radova je osiguravanje dovoljnog prostora. Ako zajednice dobro napreduju i imaju veliku populaciju, potrebno je dodati nove okvire i nastavke kako bi se osigurao dovoljan prostor za skladištenje meda i razvoj mladih pčela. Kada su okviri u gornjem medištu prekriveni pčelama, vrijeme je za dodavanje novog.
Dodavanje okvira sa satnim osnovama posebno je važno ukoliko ih planirate seliti na neku od nadolazećih paša, na primjer suncokreta. To omogućuje pčelama da izgrade novo saće i pripreme se za nadolazeće razdoblje. Mnogi preporučuju premještanje nekoliko okvira s medom i nektarom u novododani gornji nastavak, što potiče pčele da nastave graditi prema gore. Paša koja je u toku, ako je ima, može se iskoristiti za izvlačenje novog saća iz satnih osnova.
Iako su glavne pčelinje paše uglavnom prošle, juli nudi niz važnih medonosnih biljaka. Cvatu livade, suncokret i kasnije zlatošipka, ali su paše promjenjive - mogu mediti prema lokalnim i vremenskim prilikama, pa morate pratiti stanje na terenu.
Seleći pčelari sigurno će pokušati iskoristiti suncokret. Osim njega, u ovom razdoblju cvjetaju i mnoge samonikle biljke, livadno cvijeće te razne medonosne kulture poput facelije i esparzete.
Stacionirani se oslanjaju na paše livada i zlatošipke. Zlatošipka (Solidago) je izuzetno važna jesenska paša, ali njen početak cvjetanja pada upravo na kraj jula, što pčelama omogućuje prikupljanje zaliha za zimu.
Vrijeme ima presudnu ulogu u uspješnosti julskih paša. Sušni periodi mogu značajno smanjiti količinu nektara koju biljke proizvode, što direktno utječe na mednu berbu.
Juli je jedan od ključnih mjeseci za vrcanje meda. Med koji su pčele sakupile na lipi i kestenu treba izvrcati, nakon čega se prelazi na suncokret ili na druge radnje poput suzbijanja varoe.
Okvir s medom treba vaditi tek kada je barem 75% zatvoren (poklopljen) od strane pčela. To je ključan uvjet jer se samo tako osigurava da sadržaj vlage u medu bude dovoljno nizak (ispod 18%) kako ne bi došlo do fermentacije tokom skladištenja. Nepoklopljeni med sadrži previše vode i nije pogodan za vrcanje.
Postoji nekoliko metoda za uklanjanje pčela iz medišta prije vrcanja. Fizičke uključuju korištenje pčelinjih izlaza (Porterovih izlaza) koji im omogućuju da izađu iz medišta, ali se ne mogu vratiti. Hemijske metode koriste repelente koji tjeraju pčele iz medišta, dok mehaničke uključuju puhanje pčela s okvira. Za hobističke pčelare najčešće su fizičke metode, uključujući otresanje pčela s okvira ili korištenje četke.
Nakon vađenja napunjenih okvira, potrebno ih je zamijeniti praznima kako bi se pčele potaknule na daljnje sakupljanje.
Idealno je vrijeme za provođenje tretmana protiv varoe. Varroa destructor je grinja koja parazitira na pčelama i može ozbiljno oslabiti, pa čak i uništiti cijele zajednice ako se ne kontrolira.
Tokom jula i avgusta cilj je spriječiti njezin invazivni prijelaz s trutovskog na radiličko leglo. Varoa se prvo razmnožava na trutovskom leglu, a kada ono nestane, prelazi na radiličko leglo, što može imati katastrofalne posljedice za zajednicu. Zato je vrijeme nakon glavne paše idealno za tretmane.
Suzbijanje varooze nakon mednih paša - nemojte propustiti najvažniju stavku
Pčelari trebaju koristiti samo provjerene, registrirane i preporučene tretmane te se pridržavati uputa proizvođača. Ne smiju se pojačavati niti smanjivati doze koje su propisane jer to može biti neučinkovito ili čak štetno za pčele.
Nakon provedenog tretmana, praćenje pada varoe pokazuje učinkovitost, na temelju čega se planiraju eventualne dodatne mjere. U julu se preporučuje početi s monitoringom varoe kako bi se pripremio plan tretmana za avgust.
Postoje i metode suzbijanja varoe bez upotrebe hemikalija, poput razrojavanja ili blokade matice. Ove metode, iako zahtijevaju više vještine i pažnje, mogu biti učinkovite.
U julu, posebno nakon završetka glavne paše, mnoge zajednice mogu oslabiti te ih je potrebno stimulirati prihranom. Prihrana je posebno važna na stacioniranim pčelinjacima s upitnim pašnim resursima, gdje treba pojačano, najbolje preko vage, pratiti dnevne unose.
Za stimulativno hranjenje koristi se rijetki sirup od šećera i vode u omjeru 1:1. Za pripremu sirupa potrebno je u većem loncu zagrijati vodu i umiješati šećer dok se potpuno ne otopi. Nema potrebe za kuhanjem šećera - dovoljno je promiješati i ostaviti do drugog dana uz povremeno mućkanje. Važno je koristiti čist i svjež šećer, a sirup se ne smije prekuhavati jer bi to diglo razinu hidroksimetilfurfurala (HMF), koji je štetan za pčele.
U sirup se može dodati malo limunovog soka kako bi se spriječila fermentacija, a može se dodati i malo matičnog mlijeka ili umjetnog matičnog mlijeka kako bi se dodatno stimuliralo leženje jaja matice. Neki pčelari preporučuju dodavanje svježe prikupljene peludi i 5 grama limunske kiseline u 6 litara vode s 4 kg šećera.
Stimulacija sirupom može potaknuti maticu na intenzivnije lijeganje jaja i ojačati zajednicu za nadolazeće zimske mjesece. U trenucima prekida unosa nektara pčele odmah reagiraju i matica prekida zalijeganje, pa je to trenutak kada ju pčelari stimuliraju sirupom kako bi se održala radna atmosfera u košnici.
Omjer sirupa i vode može varirati ovisno o potrebama zajednice. Rjeđi sirup potiče veći unos peludi, dok gušći potiče pčele na skladištenje meda i blokiranje matice, što se radi pred zimu. Ako im pripremimo rjeđi sirup, one će unositi više peludi, a kod gušćeg blokiraju maticu medom koji smještaju u blizinu legla.
Važno je napomenuti da se sirup za prihranu sipa u čiste hranilice, a slučajno proliven po vanjskom dijelu košnice treba obilno isprati vodom kako ne bi izazvao grabež. Prihranu treba završiti ovisno o vremenskim prilikama do kraja avgusta ili do sredine septembra, jer će u slučaju da se nastavi s prihranom, matica nastaviti sa zalijeganjem što nije preporučljivo znajući da ciklus razvoja pčele traje oko 20 dana.
Ljetni mjeseci, posebno juli, donose visoke temperature koje mogu biti opasne za pčele. One koriste vodu za hlađenje košnica, za razrjeđivanje nektara kojim hrane larve, kao i za održavanje vlage u košnici na dovoljnom nivou tokom suhog vremena. U vrućim danima jedna košnica može potrošiti više od litre vode dnevno, dok je uobičajena dnevna potrošnja oko dva decilitra.
Zato je redovno održavanje pojilica za pčele od presudne važnosti. Pojilice bi trebale biti smještene unutar pčelinjaka, idealno u hladu, kako voda ne bi bila pretopla.
Osim vode, obratite pažnju i na ventilaciju košnica. Ako pčelar ima antivarozne podnice, slobodno ih može otvoriti kako bi se poboljšala cirkulacija zraka. Košnice izložene stalnom direktnom suncu trebaju zaštitu - mogu se napraviti umjetna sjenila od kartona ili stiropora. Također, izolacija ispod krova košnice pomaže u sprečavanju pregrijavanja od vrućih limenih krovova.
Pčele se ponekad skupljaju ispred košnice ("bradaju") kako bi smanjile temperaturu unutar košnice i zaštitile leglo od pregrijavanja. To je normalna pojava tokom vrućina, ali ako je pretjerana, može ukazivati na nedovoljnu ventilaciju ili premali prostor u košnici.
Formiranje pomoćnih zajednica - nukleusa - traje do sredine jula, jer se kasnije formirane zajednice neće uspjeti dovoljno dobro razviti. Nukleusi su male zajednice koje služe za uzgoj novih matica ili kao rezerva u slučaju gubitka matice u glavnim zajednicama.
Juli je dobro vrijeme i za zamjenu starih matica. Zamjena omogućuje mladoj matici da se razvije i ojača zajednicu. Matica koja dobro i u kontinuitetu liježe, garancija je jake zajednice koja će bolje preživjeti zimu i ranije krenuti u proljetni razvoj.
Kada se otkrije da je zajednica bez matice, važno je pravovremeno reagirati uvođenjem nove, dok nektar još uvijek teče i pčele su aktivne. Ako se čeka predugo, zajednica može oslabiti, a pčele mogu postati "matične" - što znači da će pokušati same podići novu maticu, što produžuje period bez legla i slabi zajednicu.
Pregledom zajednica i rojeva koje smo uspjeli zbrinuti, treba procijeniti koje zbog premalog broja pčela trebati spojiti s jačima na pčelinjaku. Spajanje slabijih zajednica s jačima u ranoj fazi jula pomaže u maksimiziranju ljetne berbe meda, ali i pripremi jakih zajednica za zimu.
Sve neizgrađene umetnute satne osnove do kraja mjeseca treba izvaditi iz košnica i početi stvarati uvjete za zimovanje.
Kod spajanja zajednica, važno je koristiti novinsku metodu (preko novina) kako bi se pčele postupno privikle jedna na drugu. Zajednice koje se spajaju trebaju imati zajednički miris, što se postiže korištenjem dima ili prskanjem slabijom otopinom eteričnog ulja.
Kako ljeto odmiče, aktivnost osa raste, a pljačka (krađa meda od strane drugih pčela ili osa) može postati ozbiljan problem. Jake zajednice se dobro nose s osama, što je još jedan razlog za spajanje slabih zajednica u jače. Ulazi u košnice se mogu smanjiti na veličinu jedne pčele za nukleuse, odnosno na "jedan inč" (oko 2,5 cm) za pune zajednice pred kraj jula.
Postoje i posebni ulazi "Wasp Out" koji su vrlo učinkoviti u sprječavanju ulaska osa u košnicu, ali istovremeno omogućuju nesmetan prolaz pčelama. Također je važno ne ostavljati izloženi med ili sirup u blizini pčelinjaka, jer to privlači ose.
Pčelari ne bi trebali koristiti klopke za ose u blizini pčelinjaka jer one često privlače još više osa. Bolje je preventivno djelovati jačanjem zajednica i smanjivanjem ulaza. Osim osa, potrebno je obratiti pažnju i na azijske stršljene (Vespa velutina), koji su invazivna vrsta koja se širi Evropom i predstavlja ozbiljnu prijetnju pčelama.
Juli je dobar trenutak da se obavi još jedna košnja oko pčelinjaka kako bi se smanjio rizik od požara, posebno u južnim krajevima. Održavanje vegetacije također poboljšava cirkulaciju zraka i smanjuje vlažnost, što je važno za zdravlje pčela.
Također, važno je redovno pratiti vremensku prognozu i poduzeti mjere zaštite od mogućih ekstremnih vremenskih uvjeta poput oluja, grada ili dugotrajnih suša.
Redovno praćenje aktivnosti zajednica i vođenje vlastite evidencije omogućuje pčelaru da lakše planira radove i donosi pravovremene ispravne odluke. Zapisivanje podataka o snazi zajednica, količini meda, provedenim tretmanima i vremenskim prilikama pomaže u analizi i poboljšanju pčelarske prakse iz godine u godinu.
Tokom jula, kada su pčele aktivne i sakupljaju med, pčelari bi trebali redovno održavati i pripremati opremu za nadolazeće razdoblje. To uključuje pripremu nastavaka, okvira i satnih osnova za daljnje širenje zajednica, kao i pripremu opreme za vrcanje i pakiranje meda.
Nakon vađenja meda, okviri se čiste i pripremaju za ponovnu upotrebu ili skladištenje. Posude za med i oprema za vrcanje moraju biti čisti i suhi kako bi se spriječila kontaminacija meda. Oni koji planiraju ponovno koristiti satne osnove trebaju ih čuvati na suhom i zaštićenom mjestu kako ih moljci ne bi uništili.
Redovno čišćenje pojilica i hranilica također je važno kako bi se spriječilo kvarenje sirupa ako duže stoji u košnici. Pojilice i hranilice moraju biti čiste i redovno se prazniti i prati.
Sedmi mjesec je idealno vrijeme za detaljan pregled legla na bolesti. Kako su pčele zauzete sakupljanjem nektara, imaju malo vremena za uklanjanje mrtvih larvi, što znači da se znakovi bolesti lakše uočavaju. Odgađanje pregleda na bolesti legla do jeseni može ostaviti premalo vremena za poduzimanje korektivnih mjera. Optimalno vrijeme za specifičan pregled je rano proljeće i ljeto, dok je nektarska paša u toku.
Tokom pregleda, pčelari trebaju obratiti pažnju na znakove američke i europske gnjiloće, kamenog legla, askosferoze i drugih bolesti. Ako se uoče znakovi bolesti, potrebno je konsultirati veterinara ili stručnjaka za pčelarstvo i poduzeti odgovarajuće mjere.
Također, treba obratiti pađnju na znakove napada miševa, ptica i drugih predatora, te poduzeti mjere zaštite.
Krajem mjeseca pčelari mogu početi s pripremom stacioniranih zajednica za zimovanje. To uključuje osiguravanje dovoljne količine hrane (meda i peludi), provjeru ventilacije košnica i zaštitu od vjetra i vlage. Također je važno provesti pregled zajednica kako bi se uvjerili da su zdrave.
Koncem jula, početkom avgusta, pčelari dodaju svakom pčelinjem društvu obogaćenu pogaču i šećerni sirup. Ove pripreme su ključne za uspješno prezimljavanje i rani proljetni razvoj zajednica. Oni koji planiraju seliti svoje košnice na jesenske paše trebaju krajem sedmog mjeseca pripremiti košnice za transport.
Sve neizgrađene satne osnove treba izvaditi i početi stvarati uvjete pčelama za zimovanje. U košnici treba ostaviti dovoljno meda za zimu - obično se preporučuje 15-20 kg meda po zajednici, ovisno o regiji i očekivanoj dužini i oštrini zime.
Juli je dakle mjesec velikih izazova, ali i velikih nagrada. Mjesec je to kada srp radi, a žetva je u punoj snazi - tako je i u pčelarstvu. Uz pravilnu pripremu i korištenje svih raspoloživih resursa, može biti jedan od najplodonosnijih u godini za svakog pčelara.
Tagovi
Autor
Suzbijanje varooze nakon mednih paša - nemojte propustiti najvažniju stavku
Američka gnjiloća potvrđena u više pčelinjaka prijedorske regije
Hodžić: U TK imamo oko 40.000 košnica, na svakoj će biti zakucan broj
Rekordan broj košnica u EU: Na farmama više od 9,4 miliona pčelinjih zajednica
