Iskusni pčelar Koldžić: perga je najsavršeniji i najzdraviji pčelinji proizvod

Među pčelarima se veoma često priča o polenu i pergi. Postoje profesionalni pčelari - ubirači, koji sakupljaju veće količine polena, odnosno cvjetnog praha i plasiraju ga na tržište. Postoje i profesionalni pčelari koji sakupljaju pergu.

Perga - među pčelarima poznata kao kraljevska hrana

Perga je pčelinji hljeb koji se još naziva i kraljevska hrana. Dobija se savršenim balansom biljnog i životinjskog svijeta, odnosno udruženim radom jedne od najsavršenijih I najodgovornijih zajednica u prirodi - pčela. Perga je fermentisani polen koji pčele polenarice donose i smještaju u radilične ćelije, a druge, kućevne pčele preuzimaju dalji "postupak" u fermentaciji i pripremi polena za duže čuvanje i kasniju upotrebu.

Jedan od pčelara iz ruđanskog kraja koji iz saća vadi pergu, obogaćuje je sa drugim pčelinjim proizvodima i nudi ljudima za spasenje je Svetozar Koldžić koji pčelari više od 35 godina.

Vađenje perge uz pomoć mehanizacije

"Pergu sakupljam u proljeće kada u prirodi ima najviše polena. To radim pomoću specijalne sprave vađenjem iz saća", počinje priču o pergi ovaj iskusni pčelar.

Koldžić objašnjava da je potrebno razlikovati pergu od polena i da mnogi pčelari pergu iz saća uzimaju tako što satove režu na trake, zalivaju ih medom i kao takvu koriste za ishranu.

"Ako se prega vadi u velikim količinama, odnosno za veće proizvođače perge, koristi se sistem mašina i tehnologija koji omogućava da se izvlačenje perge iz saća u potpunosti mehanizuje", dodaje Koldžić.

Veoma dobar za imunitet ljudi

Perga predstavlja blagodet za ljudski organizam. Njeno korištenje može pomoći kod poremećaja imunog sistema i anemije, a može i spriječavati tegobe sa prostatom. Brojni ga primijenjuju koji imaju smetnje rada srce, gastritisa, čira, alkoholizma i gripa. Kako kaže ovaj pčelar, može uticati na povećanje plodnosti kod žena i muškaraca, povećava psihičke i umne sposobnosti organizma, a veoma je korisna i u terapijama oboljelih krvnih sudova, upale moždane kore i kod ranih psihičkih oboljenja.

Nestašica je meda u Hercegovini - košnice selili u sjeverne dijelove

Ima 42 pčelinja proizvoda na bazi meda

Koldžić ima paletu od 42 pčelinja proizvoda. Suvišno je reći da se svi smatraju zdravom hranom, a posebno što je hemija strani pojam u njegovom pčelinjaku. Teglica perge od 250 grama, pomješane sa medom, propolisom i sa matičnom mlečju košta na tržištu 70 maraka.

Ovaj pčelar iz Rudog, izuzetno je organizovan i maksimalno iskoristi sve pčelinje zajednice koje posjeduje, a ima više od 200 košnica na nekoliko lokacija kako bi dobio što bolji i kvalitetniji med.

Vrijedan i izuzetno cijenjen u svom poslu od strane kolega, ali i drugih lokalnih zajednica, Koldžić još sakuplja polen, vadi matičnu mliječ, sabira vosak i od toga pravi razne mješavine i preparate. Učesnik je mnogobrojnih pčelarskih manifestacija širom Bosne i Hercegovine, ali i Srbije i Crne Gore. Dobitnik je više nagrada i priznanja za svoj rad.

"I kada godina bude kao što je ova i da nema meda u košnicama, ipak imam koristi od drugih pčelinjih proizvoda", kaže Koldžić.

Teška godina za pčelare

Treba napomenuti da je ova godina što se tiče proizvodnje meda katastrofala i da većina pčelara razmišlja da se proglasi stanje elementarne nepogode. Meda nema ni za prehranu pčela, a kamoli za pčelare i prodaju.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor