Hercegovački pčelari bilježe natprosječnu godinu - cijena ostaje ista

Pčelarska godina u Hercegovini ove je sezone bila iznad prosjeka. Pčelari već petnaest godina, a što je zavisilo i od lokacije pčelinjaka, nisu imali prinose dvadeset do trideset pet kilograma meda po pčelinjem društvu. Cijenu ne namjeravaju da mijenjaju.

Pčelar Zoran Vučinić kaže da je zadovoljan prinosom meda, iako je, kao i većina, očekivao bolju jesenju pašu. Počeo je pčelariti još kao dijete, a stigao do solidno uređenog pčelinjaka, osnovnog izvora prihoda za porodicu, navodi RTRS. 

"Prezadovoljan sam godinom. Potpisao bi vazda za ovakvu godinu, iako sam imao i boljih, otprilike 30-ak po društvu proljetos, odnosno 10 kg jesenas", kaže Vučinić.  

Veliki problemi sa patvorenim medom

Veći pčelari prinose meda mjere u tonama. No, najbitnije je dobro uskladištiti med, do vremena prodaje. Vučinić će polovinu zarađenog novca uložiti u pčelinjake, a cijena kilograma meda ostaje 18 KM.  

"Ne može biti niža. Vjerujem da je ova cijena prihvatljiva i za kupce i za pčelare ako je med pravi. Nažalsot, mi pravi pčelari imamo mnogo problema jer je puno tog patvorenog meda. Kako se boriti s tim, ne znamo, ali ispaštamo", naglašava pčelar Nebojša Ljubibratić. 

Iako nema tačnih podataka, procjenjuje se da je na području Trebinja više od stotinu šezdeset pčelara, članova Udruženja, sakupilo više od četiristo tona meda.

Pčelari, ne žurite s prodajom 

"Sigurno je da u početku neće biti laka prodaja, ali nijedan kilogram meda, pa ni kod pčelara koji su imali pet-šest tona, nije ostao neprodan... Preporučujem da pčelari ne žure sa prodajom", kaže predsjednik Udruženja pčelara "Leotar" Trebinje Obrad Ninković.

Osim prodajom "na pragu", kao najsigurnijim načinom za kupca i pčelara, veće količine meda završit će i na pijačnim tezgama van regije. U borbi za opstanak pčelarstva, tvrde pčelari, lakše se izboriti sa varoom, najtežim napasnikom pčela, nego sa patvorenim medom i nakupcima. To zahtijeva stalno prisustvo inspekcijskih organa.