Đorđe Jevtić: Pčelarstvo mladima može donijeti sigurnu dobit

U Bijeljini je osnovano novo Pčelarsko udruženje "Bijeljina", radi unapređenja pčelarstva kao profesionalne djelatnosti i promocije pčelarskih proizvoda sa područja Semberije. 

Cilj novog udruženja je okupiti što više mladih ljudi i podstaći ih da se bave pčelarstvom. U Semberiji je registrovano 250 pčelara sa oko 10.000 košnica. Pored osnivačke Skupštine udruženja, održano je i predavanje o razvoju i zaštiti pčela i pripremi pčelinjih društava za proleće, navodi blic.rs. 

"Pčelarstvo je grana poljoprivrede koja može donijeti sigurnu dobit. Od pčelarstva se ne može obogatiti, ali se može lijepo živjeti", kaže Đorđe Jevtić iz semberskog sela Amajlije koji je izabran za predsjednika novosnovanog udruženja.

Semberija ima odlične uvjete za pčelarstvo

U njegovoj porodici pčelarenje je tradicija, a sada ima stotinjak košnica.

"Zbog blage klime i male zagađenosti prirodne sredine Semberija ima odlične prirodne uslove za pčelarenje. Cilj nam je da okupimo što više pčelara i da animiramo što više mlađih ljudi da se bave pčelarstvom, jer nažalost postoji praksa da se pčelarstvom bave ljudi tek kada odu u penziju. Pčelarstvo može da bude hobi, ali i izvor solidnih primanja", kaže Jevtić.

Pčelarima se preporučuje da se posvete ovoj proizvodnji, edukuju i prate najnovije dešavanja u ovoj oblasti. Zato je za za pčelare okupljene u novom udruženju održano i predavanje o pripremama pčelinjih društava za novu proljetnu sezonu.

Sa stotinjak košnica može se ostvariti ozbiljan prihod

Predsjednik Pčelarskog saveza RS Radivoje Maksimović kaže da su pripreme trebale započeti od zimskog perioda.

"To podrazumijeva obezbjeđenje dovoljne količine hrane, kvalitetne matice, da pčele nemaju bolesti. Jaka zajednica, jaka proljetna paša, blaga klima, garant su dobrog prinosa", naglasio je Maksimović.

Iako se pčelarstvom bavi iz hobija, veterinar Bratislav Lukić smatra da se sa stotinjak košnica može ostvariti ozbiljan prihod ili dopuniti kućni budžet. Pčelarstvo, kaže, nije težak posao, ali ga ne treba shvatati olako.

Semberski med odličnog kvaliteta

"Semberiju treba promovisati kao značajan pčelarski kraj koji pravi velike količine meda. Primjera radi, iz godine u godinu se sve više površina na ovom području zasijava uljanom repicom, koja je vrlo bitna za razvoj pčelinjih društava pred bagremovu pašu. Ovdje imamo bagrem i lipu", ističe ovaj mladi pčelar te dodaje da je med proizveden u Semberiji odličnog kvaliteta.

"Moj šumski med je proglašen najboljim na nedavno održanom međunarodnom takmičenju u Tuzli na kojem su u konkurenciji bili i uzorci meda iz Evrope, Amerike, Švedske čak i manastira Hilandar. Uključio sam nauku, ali veliku ulogu ima i zdrava životna sredina", kaže Lukić.

Tražit će podsticaje od resornog ministarstva

Iz Udruženja pčelara "Bijeljina" najavljuju da će pokušati da se izbore za veće podsticaje resornog ministarstva koji su danas na nivou od pet KM po košnici za registrovane pčelare, kao i da će tražiti podršku lokalne zajednice.

Istovremeno planiraju raditi na brendiranju meda sa ovih prostora i označavanju geografskog porijekla meda iz Semberije kako bi se zaštitili od nelojalne konkurencije i smanjili mogućnost da se na pijacama prodaje med sumnjivog porijekla.

Godišnja proizvodnja 3.000 tona

Prema evidenciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivede RS u Srpskoj je registrovano 2.890 pčelara, koji posjeduju ukupno 156.696 pčelinjih društava. Ukupni godišnji prinosi meda u Srpskoj procenjuju se na oko 3.000 tona.

Foto: Pixabay/Topp-digital-Foto