Danas je, više nego ikada važno govoriti o ugroženosti oprašivača klimatskim promjenama i neodogovrnim korištenjem pesticida, a onda i ugroženosti nas ljudi koji niti jabuku ili bilo koji komad mesa ne bi mogli pojesti bez pčela.
Danas je Svjetski dan pčela, vrijednih oprašivača bilja koji čitavom čovječanstvu osiguravaju hranu. Danas, više nego ikada važno je govoriti o njihovoj ugroženosti klimatskim promjenama i neodogovrnim korištenjem pesticida, a onda i ugroženosti nas ljudi koji niti jabuku ili bilo koji komad mesa ne bi mogli pojesti bez pčela.
Budući da nas je na Zemlji sve više, teško je zamisliti budućnost bez ovih lijepih i vrijednih insekata. Samo tijekom proteklih 50 godina količina usjeva koji ovise o oprašivačima (voće, povrće, sjemenje, orašasti plodvi i uljarice) utrostručen je, piše Afternoon Voice. Pčele igraju važnu ulogu u poljopjrivrednoj proizvodnji jer učinkovito oprašivanje povećava količinu poljoprivrednih proizvoda, poboljšava njihovu kvalitetu i povećava otpornost biljaka na štetočine.
Upravo biljke koje oprašuju pčele važan su izvor radnih mjesta i prihoda za poljoprivrednike, posebno one male kao i njihova obiteljska poljoprivredna gospodarstva u zemljama u razvoju.
Pčele svoj svjetski dan imaju tek tri godine, a za datum obilježavanja, 20. maja, je uzet dan rođenja Slovenca Antona Janše, pionira modernog pčelarstva. Na prijedlog Republike Slovenije u kojoj je pčelarstvo razvijena grana poljoprivrede, kao i uz potporu Apimondie, Međunarodne federacije pčelarskih udruga i FAO-a, ovaj je dan predložen kao Svjetski dan pčela što je naišlo na odobrenje Generalne skupštine Ujedinjenih naroda 2017. godine.
Zaštita pčela jedan je od 17 ciljeva održivog razvoja koji do 2030. godine ima u planu postizanje nulte stope gladi u svijetu. Naime, blizu tri četvrtine svjetskih kultura ovisi, barem djelomično, o pčelama, ali i drugim oprašivačima.
Kako piše FAO, da bi se pčele i oprašivači zaštitili od ugrožavanja njihovih izvora hrane, a onda i zdravlja, potrebno je uložiti veće napore u izgradnju veće raznolikosti staništa oprašivača u poljoprivrednim i urbanim sredinama. Trebalo bi provesti politike u korist oprašivača koji promiču biološku kontrolu štetočina i ograničavaju upotrebu pesticida.
Dakle, sami poljoprivrednici imaju veliku ulogu u održavanju obilja hrane, raznolikosti i zdravlja oprašivača primjenom inovativnih praksi koje integriraju lokalna i znanstvena znanja i iskustva te diverzifikacijom poljoprivrednih gospodarstava kako bi resursi hrane i skloništa bili stalno dostupni oprašivačima. Mora se povećati suradnja između nacionalnih i međunarodnih organizacija, akademskih i istraživačkih tijela i mreža za praćenje, istraživanje i procjenu oprašivača i usluga oprašivanja.
Jer dok bude pčela, bit će i nas.
Tagovi
Autorica
Pčelari dobili podršku: Dodijeljeno 155 društava te oprema za rad
Pčelinji vosak: Koliko meda treba za njegovu proizvodnju?
Tajna privlačnosti napuštenog saća - zašto pčele vole stare prazne košnice?
Haos nedaleko granice SAD-a i Kanade: Prevrnuo se kamion, pobjeglo 14 miliona pčela
Damir Senjan
prije 12 sati
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 12 sati
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
