• Pčele
  • 22.07.2020. 09:10

Buckfast pčele ili domaća karnika - šta misle pčelari?

Koja je razlika u pčelarenju u svijetu i kod nas, šta je ključno za visoke prinose meda, koje su karakteristike buckfast pčele i da li smo dovoljno zaštitili domaću karniku? Odgovore saznajte u nastavku.

Foto: Vuk Bijelac
  • 565
  • 32
  • 0

Na pčelinjacima na kojima je radio Vuk Bijelac, koji pčelari u Njemačkoj uvidio je da postoji očigledna razlika u prinosima na koje utiču brojni faktori. Njegovo mišljenje je da najviše pažnje treba obratiti na genetiku matica. Postavlja se pitanje kako je moguće da uz iste uslove paše, klimu i vegetaciju ostvarujemo 10 puta manje prinose? Kaže za Agroklub da odgovor leži u kvalitetnoj genetici matica sa kojima se radi u razvijenim zemljama.

Kako pripremiti košnice za seljenje i transport?

Instituti, izolovana sparivališta, godine rada na unaprijeđenju kvaliteta matica i tehnike pčelarenja, doveli su do toga da na njihovom geografskom području imaju jako kvalitetan genetski materijal koji donosi izvanredne prinose.

Bez kape i rukavica sa Buckfast-om

Pčela sa kojom radi naziva se Buckfast, a koju karakterišu visoki prinosi čak i u prosječnim godinama. Ponaša se jako pitomo i mirno na saću. Agresivnost skoro i da ne postoji.

Rojevni nagon buckfast pčela je minimalan

"To nam omogućava da na pčelinjaku radimo bez kape i rukavica. Rojevni nagon je minimalan. Pčele su rezistentne i nemamo problema sa bolestima. Zajednice buckfast-a imaju mnogo više legla i veći broj pčela po koloniji. Upravo ta snaga omogućava i veći prinos. Istina, oni su i veći potrošači šećernog sirupa u bespašnim periodima, ali sa izrazito visokim prinosima meda u periodima medobranja pa se to kompenzuje. Sa ovom pčelom radi se po principu jedna košnica jedno plodište", navodi mladi pčelar.

Prinosi u prosječnim godina do 100 kg meda

Kako se postupa sa ovom pčelom, naš sagovornik objašnjava da ne dodaju satne osnove, ne provjeravaju na rojenje, ne zaviruju u košnice bez velike potrebe. Dodaje da pčela zahtjeva mir i minimalno angažovanje pčelara u plodišnom prostoru jer ona sama 'zna kako je najbolje za nju'.

Šta napraviti ako u svom dvorištu primijetite roj pčela?

"Primjetio sam da što je manje diramo i miješamo se, ona je sve bolja. Prinosi koje kolonija ostvaruje u prosječnim godinama kreću se od 80 - 100 kg meda. Same činjenice da pčele nisu agresivne i da se ne roje, nama pčelarima mnogo olakšava rad i pomaže nam da minimiziramo svoj utrošak vremena i povećamo učinkovitost"

Buckfast - kataklizma za domaće pčelarstvo?

Naš sagovornik kaže da je ova pčela još uvijek nepoznanica na Balkanu. Dalje navodi da dosta pčelara tvrdi da je potrebno štititi našu Karniku i da će uvođenje buckfast-a donijeti 'kataklizmu' u domaće pčelarstvo. U Njemačkoj ova vrsta pčela je uglavnom zastupljen među profesionalnim pčelarima koji žive od ove grane poljoprivrede.

"U Zapadnoj Evropi 60 odsto proizvođača meda radi sa karnikom, 30 odsto je buckfast, a 10 stara sorta njemačke crne pčele i sve je dozvoljeno. Ova statistika nije dovela do katastrofe. Naprotiv, njihovi rezultati i prinosi su iz godine u godinu sve veći, kod obe vrste. Na kraju sam zaključio da nije bitno koju pčelu imate u košnici, važna je njena genetika i genetske osobine. To je ono što daje maksimalan rezultat", kaže Bijelac.

Bitno formiranje oplodnih stanica

Iskusni pčelar Radomir Babović slaže se sa Bijelcem i ističe značaj genetike. Po njegovom mišljenju problemi su što se kod nas radi selekcija po majčinoj liniji, tako da se to i 'ne može nazvati selekcijom'.

Babović smatra da je potrebno formirati oplodne stanice gdje će se obavljati kontrolisana oplodnja

"Kada budemo shvatili pravu ulogu truta u sparivanju matica onda ćemo i početi razmišljati o selekciji. Moramo po ugledu na napredne zemlje početi formirati oplodne stanice gdje se obavlja kontrolisana oplodnja, u čemu je ključna pomoć države", kaže Babović.

Ipak karnika

Njegovo mišljenje je da kod nas ipak treba njegovati karniku i da bi buckfast napravio haos, na i onako narušenu genetiku. Ističe da je posljedica narušene genetike kod nas želja pčelara da ostvare što bolje prinose, tako da su dobre namjere ostavile loše posljedice na domaće pčelarstvo.

"Na žalost kod nas su ušle mnoge vrste matica tako da smo praktično izgubili našu karniku. Sigurno je još ima u nekim predjelima, i to se može iskoristiti kao genetski potencijal, ali da bi mi sad dostigli nivo genetike naprednih zemalja trebalo bi nam mnogo vremena i rada. Pa da li je logično nabaviti rasplodni materijal u Austriji ili Njemačkoj i nastaviti sa daljom selekcijom ? Da bi to ostvarili potrebno je da država promjeni uslove uvoza čistokrvne karnike. Sad je uvoz dozvoljen uz 15 dana karantina", kaže Babović i dodaje da su napredne zemlje došle do takve genetike pčela koja donosi mnogo veće količine meda, a mi 'krivimo klimatske promjene za naše neuspjehe, kao da su te zemlje izuzete od klimatskih promjena' ?!


Tagovi

Buckfast Karnika Pčelarenje Selekcija Oplodnja pčela Rojenje Agresivne pčele Količine meda Genetski potencijal


Autorica

Julijana Radenković

Više [+]

Master diplomirani agroekonomist. Autorica nekoliko znanstvenih radova. Moto: "Tko hoće nešto učiniti, nađe način, a tko ne želi, nađe izgovor".