Avdo gaji neizmjernu ljubav prema pčelarstvu

U konjićkom selu Spiljani živi i pčelar Avdo Duranović, dobro znan i cijenjen pčelarski znalac širom BiH, pa i okruženja. Stariji pčelari iz čitave Bosne i Hercegovine pa i susjednih zemalja znaju za Avdu Duranovića kao za izuzetnog zaljubljenika u pčelarstvo, pčelara koji je za vrhunski kvalitet svog meda i drugih pčelinjih proizvoda dobio bezbroj značajnih priznanja, zlatnih, srebrenih i bronzanih medalja, znaju ga kao pčelara i stručnjaka koji je do u tančine proniknuo u mnoge tajne života i rada pčela. A to ne treba da čudi jer Avdo se posvetio pčelama čak u svojoj petoj godini. Danas je prešišao 60 godina, piše bhpcelar.com.

U konjićkoj porodici Duranovića pčelartvo je bila sudbina svih njenih članova još od najranijih dana. I sudbina i ljubav. Avdin stariji brat Emir, recimo, u gimnaziji je radio maturski rad s temom iz pčelarstva. Od 1968. Duranovići su se počeli intenzivnije baviti pčelarstvom. Nikada nisu bili bez pčela, a pasminu kranjsku, zbog njenih izvanrednih osobina, naprosto su obožavali.

"Negdje sedamdesetih godina počeli smo seliti i na druga ispasišta. Prve lokacije bile su u okolini Mostara. Poslije smo s pčelama krstarili gotovo čitavom bivšom Jugoslavijom, od otoka na Jadranu pa sve do mađarske i rumunske granice. Pred rat imao sam 150 društava, a moj brat Emir oko 200. Sada imam 400, a Emir 300 pčelinjih društava", ističe Avdo.

Sve poslove oko pčela i njihovih proizvoda obavljaju Avdo, sin Elvir i supruga Fata. Posla ima zaista mnogo, ali sve se stigne, kažu. Elvir je s pčelama počeo raditi kao i otac Avdo, u petoj-šestoj godini života. U sedmoj godini napravio je podvig o kojem se među bosanskohercegovačkim pčelarima pričalo s nevjericom, sam je napravio čak 500 pčelinjih okvira. Bilo je to za vrijeme zimskog ferija, dok je pohađao prvi razred osnovne škole.

Zaista sam srećan kad vidim da je sve više i mladih koji se bave pčelarstvom, to je valjda i zbog toga što su i u mojoj porodici u ovome prednjačili mladi, priča Avdo.

"Mogućnosti u ovoj proizvodnji zaista su velike. Međutim, duša me zaboli kad na raznim sajmovima, izložbama, pa čak i u nekim marketima vidim šta se sve pod "medom" nudi, koliko je tu falsifikovanog meda. Inspekcije bi morale da budu efikasnije i strožije, jer u pitanju je ljudsko zdravlje", upozorava Avdo.

Avdo je posebno zadovoljan saznanjem da se u posljednje vrijeme i u BiH med i drugi pčelinji proizvodi sve više finalizuju, dostižu više faze prerade, jer time se postiže i njihova veća cijena na svjetskom tržištu. A svoju ponudu on je obogatio s pet-šest vrsta meda vrhunskog kvaliteta, propolisom, matičnom mliječi, medom u saću.

Vrlo je bitno, ističe, ostvariti stalnu pokretljivost pčelinjih društava, mijenjati ispasišta. Naše pčele zimuju u okolini Mostara, gdje ostaju do paše bagrema pa jedan dio selimo na bagrem, a nešto ostavljamo na tilovini (zanovjet), kadulja i drača. Isto tako selimo i na šumu, livadu, vrijesak rozi, od Livna do Bosanskog Grahova, a poslije, u jesen,vraćamo se na bijeli primorski vrijesak u Podveležje kod Mostara, kaže Avdo.

Izvor: Senad Malohodžić/bhpcelar.com, Foto: AlterPhoto/bigstockphoto.com