Na prvu pomisao, selo mnogima znači mir, zelenilo, i slike starijih generacija, daleko od užurbanog urbanog života. No, danas u agroturizmu leži potencijal za nešto mnogo veće. Uz ulaganje u prirodu i lokalnu kulturu, agroturizam postaje pokretač održivog razvoja i čuvar naše istorije i tradicije. Priliku za dodatan prihod kroz agroturizam sada prepoznaje sve više mladih širom Balkana, gdje čak i najsitnije domaćinstvo može postati dio ovog rastućeg trenda.

 Šta je agroturizam i zašto je važan?

U svojoj suštini, agroturizam omogućava ljudima da dožive život na selu, da privremeno postanu dio svijeta kojem rijetko pripadaju. Mnogi domaćini širom Balkana prepoznali su vrijednost spajanja poljoprivrede i turizma, ljudi s entuzijazmom otvaraju svoja vrata domaćim i stranim turistima koji žele proživjeti novo iskustvo. Agroturizam nije samo prilika za dodatni prihod, već je sredstvo očuvanja lokalne kulture i tradicije. Dok smo u urbanim sredinama zaboravili mnoge običaje, ruralni krajevi su i dalje živi muzej tradicija koje su u velikim industrijskim zemljama odavno izumrle.

 Razvoj zajednice kroz lokalnu proizvodnju

Većina agroturističkih domaćinstava proizvodi hranu za svoje goste, a njihova ponuda se oslanja na ono što sami uzgajaju i proizvode. Kroz ovu lokalnu proizvodnju doprinosi se zapošljavanju i razvoju zajednica. Mali proizvođači dobijaju priliku da plasiraju svoje proizvode, zanatlije oživljavaju drevne vještine, a tradicija opstaje. Gosti se, recimo, mogu upoznati s načinom pripreme domaćeg sira, džema, suhog mesa, meda i drugih delikatesa. Na taj način, agroturizam doprinosi očuvanju kulturnog nasljeđa i potiče ljude na povratak izvornim vrijednostima. 

Ekološka održivost kroz poljoprivredne prakse

Ekološki održive metode uzgoja bilježe sve veću popularnost među agroturističkim domaćinstvima. Ekološki uzgoj oslanja se na organske metode koje ne narušavaju prirodne resurse. Primjer su biljke za zaštitu, umjesto pesticida, te prirodni načini obrade zemljišta i upravljanja vodama. Dok globalni sistemi hrane izazivaju brigu zbog visokih emisija CO2 i štetnog uticaja na prirodu, ovakve lokalne metode smanjuju transportne troškove i emisije ugljika. Na selu, praktično sve ide iz prve ruke – od bašte, preko stola, direktno do gosta, gotovo bez ostataka koji nisu biorazgradivi.

Moja baka, naslijeđeno od svoje majke, a ona od svoje, primjenjivala je održivost prije nego što smo mi znali šta ta riječ znači. Za nju ništa nije imalo rok trajanja – sve se koristilo. Stare kante? Postajale su saksije. Kišnica je bila „zlatna voda“, najbolja za cvijeće i rasad, iako nije imala pojma o mineralima. Deda je sadio djetelinu da „odmori zemlju“, ne znajući za dušik ni za plodored, ali je znao da zemlja mora „dahnuti“. Baka i deda intuitivno su praktikovali sve ono što današnji vodiči nazivaju „održivošću“, a sve su prenijeli na svoju djecu – šteta samo što je ova praksa kod moje generacije uglavnom prekinuta.

 Edukacija posjetilaca o održivim praksama

Agroturizam ide dalje od samo pružanja iskustava – nudi edukaciju o održivim praksama. Mnoge destinacije organiziraju radionice za posjetioce, kao što su časovi kuhanja sa lokalnim sastojcima, očuvanje pčela, te sadnja i briga o biljkama. Tako se turisti vraćaju kući sa znanjem o tome kako mogu voditi zdraviji, održiviji život. Mnoge porodice, posebno s djecom, uživaju u mogućnosti da sami beru voće, sade biljke ili hrane životinje, te na taj način ojačavaju svijest o važnosti brige za okoliš.

Dođu, pomognu i još plate - gosti za poželjeti!

"U početku nam je bilo neobično da je nekome zanimljivo i poželjno musti krave, prati sudove vani ispod drveta, raditi u bašti...", tako svoju priču započinju na gazdinstvu Jokanović, koji su ostali u čuđenju što je svakodnevnica jednog seljaka, nečiji san o odmoru.

 Donedavno su se bavili isključivo stočarstvom i bili poznati po uzgoju goveda, uglavnom krava, a onda su se odlučili oprobati u agroturizmu i otvorili vrata svog gazdinstva za posjetioce. Danas je za njihov Katun Ljeljenak u Plužinama, u susjednoj Crnoj Gori, potrebna rezervacija. Kapaciteti su popunjeni, a posjetioci rado priteknu u pomoć u svim poslovima.

Tako je i porodica Dabović iz sela na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore - Nudo, najmanje vinske regije u Evropi, doživjela sličan šok kada su vidjeli koliko su gosti oduševljeni životom na selu. "Naši posjetioci," kaže vlasnik, "s veseljem sudjeluju u svemu – od branja grožđa do degustacije vina, a najviše ih zabavlja kad pokušavaju raditi naše seoske poslove, koji su za nas rutina."

Na kraju, eto ti, dok se mi znojimo s kosom u ruci i vučemo prave seljačke poteze, naši gosti to nazivaju "detoksikacijom od stresa". Pitaju, onako ozbiljno, ima li još "terapijskih" zadataka. Zamisli, kad im damo da sakupljaju jaja iz kokošinjca, drže ih kao da drže najveće blago na svijetu, gledaju ih pažljivo kao da ih prvi put vide. Ne možeš da vjeruješ koliko im je to čudesan prizor!

A, znate šta, sve su to vrlo fini, prisni ljudi – uljudno se naklone čak i kad kokoške zakrekeću od uzbuđenja. Šta reći? Dođu, zagrle kravu s ljubavlju i kažu da im je to najljepši wellness dan. Mi ostanemo zbunjeni, al’ ko bi rekao da naša seljačka svakodnevica može biti nečija oaza zdravlja i sreće!

 Podrška lokalnim proizvođačima i sezonska hrana

Ono što posjetilac na agroturističkom imanju jede dolazi iz bašte u kojoj su i sami radili. Sezonska hrana, uzgojena u blizini, nudi autentičan ukus i doprinosi očuvanju okoliša. Podrška lokalnim proizvođačima je ključna – gosti kupuju domaće proizvode kao što su med, sir, sušeno meso i džemovi, čime pomažu ekonomiju sela i jačaju lokalni lanac opskrbe. Čak i najjednostavniji proizvodi postaju ekskluzivna iskustva za ljude kojima je kupovina hrane u marketu jedini dodir s hranom.

 Očuvanje biodiverziteta i prirodnih resursa

Jedan od najvažnijih aspekata agroturizma je očuvanje biološke raznolikosti. Na Balkanu još uvijek možemo naći autohtone vrste biljaka i životinja koje su prilagođene lokalnim uslovima, dok su u većim sistemima poljoprivrede izumrle ili zamijenjene. Agroturističke farme ulažu u očuvanje tih vrsta i prirodnih resursa, a upravljanje zemljištem i vodom je u skladu s prirodnim procesima i očuvanjem tla. Ovako se osigurava da prirodni resursi budu obnovljeni i sačuvani za buduće generacije.

 Mladi i nova perspektiva o seoskom životu

Za mnoge mlade, agroturizam je prilika da napuste grad i razviju uspješan posao u ruralnim sredinama. Pored zarade, imaju priliku za novi način života u skladu s prirodom i svojim vrijednostima. Na selu, zarada dolazi iz svega što čovjek stvara rukama – od svježe ubrane paprike, domaće turšije do raznih rukotvorina. U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i povratak prirodi, mladi Balkanci imaju šansu da promijene koncept tradicionalnog pogleda na selo, i pokažu da je život na selu ujedno i zdrav, i profitabilan, i – za mnoge – mnogo zadovoljavajući.

Ova promjena koju agroturizam donosi nije samo obična turistička ponuda. Ona gradi novu vezu između prošlosti i sadašnjosti, između tradicije i modernih vrijednosti, između urbanog i ruralnog. Dva svijeta koja, na prvi pogled, izgledaju vjekovima udaljena, zapravo se sve više prepliću. Ruralne sredine, s bogatom historijom, kulturom i tradicijom, postaju prave riznice za mlade. Ovdje se pruža prilika da spoje svoju prošlost s novim mogućnostima i dokažu da život na selu može biti ispunjen uspjehom i zadovoljstvom.

Balkanske zemlje, koje su sačuvale svoje male poljoprivredne zajednice, sada imaju jedinstvenu priliku da ovaj dragocjeni aspekt svoje baštine predstave svijetu. Ovo je prepoznato i od strane mladih poljoprivrednika u Crnoj Gori. U cilju promocije agroturizma, pokrenuta je stranica Visit Village (visitvillage.me) kako bi poljoprivrednicima omogućili besplatnu promociju. Ova platforma je namijenjena svim poljoprivrednicima širom Balkana, jer su sva naša gazdinstva posebna. Fokusira se na rezervaciju boravka na poljoprivrednim gazdinstvima, nudeći poseban stil života koji ne samo da omogućava turistima da dožive ruralni život, već također uključuje medicinske benefite boravka u prirodi, očuvanje tradicije i sticanje novih iskustava iz oblasti poljoprivrede.