Povećani broj glodavaca ove godine uzročnik je i povećanog broja oboljelih od mišje groznice. Ovu akutnu zaraznu bolest (stručno hemoragična groznica s renalnim sindromom – HMRS) uzrokuju hantavirusi koji u prirodnim žarištima cirkuliraju uglavnom među glodavcima poput miševa, voluharica i štakora. Zato je prva preventiva redovito suzbijati miševe i štakore u i oko kuće.

Rekordna godina po broju zaraženih mišjom groznicom

Posljednjih mjeseci stručnjaci ponovno upozoravaju na opasnost od zaraze mišjom groznicom (Izvor: HZZJZ). Obično se svake godine prijavi samo nekoliko desetaka slučajeva, a veća izbijanja su otkrivena: 2014. godine, 209 zaraženih , 2017. zaraženih 389 osoba, i 2019. kada se zarazilo 197 osoba. Samo u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je preko 130 zaraza. Razlog povećanog broja zaraza su ugodni uvjeti za preživljavanje i razmnožavanje glodavaca. Mišja se groznica obično javlja u proljetno-ljetnim, a u manjoj mjeri u jesenskim mjesecima. Često je povezana s vrtlarenjem, poljskim radom, aktivnostima na otvorenom, rekreacijom i čišćenjem mjesta na kojima su vidljivi tragovi i izmet glodavaca (čišćenje tavana, podruma). Češće se javlja u ruralnim područjima, ali moguća je i u gradovima gdje glodavci izmetom kontaminiraju predmete i hranu u podrumima i skladištima.

Simptomi mišje groznice

Bolest se prenosi s glodavaca na ljude udisanjem virusa preko izmeta i mokraće zaraženih glodavaca. Izlučevine također zaraze hranu, vodu i okoliš. Ljudi se zaraze radeći na polju ili u vrtu, u prostorima gdje se nalaze zaraženi glodavci i konzumirajući zaraženu hranu. Srećom, bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

Vrijeme od infekcije do pojave znakova bolesti je 2-4 tjedna, a bolest se može odvijati u nekoliko faza. U početku se prije svega pojavljuju visoka temperatura s groznicom, jaka glavobolja, bolovi u lumbalnom predjelu i trbuhu. Pacijenti imaju bolne oči, s crvenilom na licu i očnim spojnicama. U slučajevima teške bolesti, nakon nekoliko dana visoke temperature pojavljuju se krvarenja na koži i sluznici te znakovi zatajenja bubrega, što znači da je izlučivanje mokraće znatno smanjeno te da u mokraći ima proteina i krvi. Pacijenti trebaju bolničko liječenje. Oporavak traje tjednima ili mjesecima. Još nema cjepiva protiv ove bolesti, a smrtnost od bolesti je 5–15%.

Potrebno je djelovati odmah

Najvažnija je mjera smanjiti kontakt s glodavcima i njihovim izmetima, a prevencija je sprječavanje pristupa glodavcima u podrum, smočnice, provođenje deratizacije, dezinfekcija površina onečišćenih izmetom i urinom, upotreba zaštitnih maski za zaštitu dišnih putova prilikom čišćenja prostorija. Tijekom rada koristimo rukavice od lateksa. Nakon dezinfekcije i uklanjanja izmeta i uginulih glodavaca, neophodno je prostor i površine mokro očistiti, a ruke temeljito oprati. Pritom je vrlo važno paziti da ne dižemo prašinu. Ako u prostoru nađemo mrtve miševe ili njihov izmet, najprije temeljito prozračimo prostor i ne zadržavamo se u njemu tijekom provjetravanja. Zatim dezinficiramo površine na kojima se nalazi izmet ili poginuli miševi.

Presudna je učinkovita zaštita od prenositelja zaraze

Za suzbijanje miševa i štakora preporučujemo upotrebu najjestivijih rodenticidnih mamaca Ratimor koji su dostupni u 4 oblika: mekani mamac, parafinski blokovi, žitni mamac i peleti iz prešanih žitarica.

Ratimor mekani mamac  izuzetno je sočan mamac i glodavci mu jednostavno ne mogu odoljeti. Dokazano je da je najjestiviji mamac na tržištu i učinkovit čak i kada je na raspolaganju dovoljno druge hrane. Pogodan je za sve unutarnje–stambene prostore, kao i za smočnice, podrume, spremišta za bicikle i skladišta.

Ratimor Parafinski blokovi nešto su tvrđi i sadrže izvrsne sastojke koji privlače sve glodavce – izuzetno su učinkoviti i za štakore. Zbog svog sastava korisni su i u vlažnim prostorijama (kao što su staje, vlažna skladišta, kanalizacijski i šahtovi za otpadne vode...) te u okolici zgrada.

Oba oblika mamca djeluju već nakon jednog hranjenja. Kako bismo postigli još veću učinkovitost, mamci imaju i zakašnjelo djelovanje (čak do 4 dana), jer samo tako glodavci loš osjećaj ne povezuju s mamcima. Mamci se postavljaju pored zidova uz koje se kreću spomenuti štetnici sve dok mamci nestaju. Mamce dodajemo sve dok nestaju, a kada ostaju znači da štetnika više nema ili više ne posjećuju to mjesto.  Mamci sadrže i gorko averzivno sredstvo koje izaziva povraćanje prilikom gutanja, što je dobra zaštita za domaće životinje.

Kako vas mišja groznica ne bi iznenadila:

• Pravilno zaštitite svu hranu odnosno čuvajte je na višim policama.
• Ne bacajte hranu i ostatke u običnu kantu za smeće jer to može privući i glodavce.
• Ne dirajte mrtve životinje - ako ih pronađete.
• Ne pijte vodu s izvora u prirodi.
• Ne ležite na golom tlu
• Za vrlo prašnjave radove koristite zaštitnu masku 
• Ne dirajte divlje životinje! Divlje životinje u pravilu bježe od ljudi. Ako je životinja hrabra i priđe čovjeku čak i danju velika je vjerojatnost da je životinja zaražena jednom od zaraznih bolesti (mišja groznica, bjesnoća ...).
• Ako primijetite znakove infekcije, odmah posjetite liječnika. Odredit će pregled urina, stolice i krvi i tako, na temelju rezultata analiza, u kratkom vremenu postaviti dijagnozu. Ako se bolest brzo otkrije, liječenje je kratko i učinkovito.

Više savjeta o zaštiti doma i osobnoj zaštiti od štetnih insekata možete pronaći na web stranici NapraviVrt.hr.

Besplatni stručni savjeti: 00385 92 194 1694 
bacc. ing.agr. Milica Sekulić, savjetnik Unichem Agro

foto/video: Unchem Agro/Depositphotos/mikelane45