iSavjeti
prije 3 tjedna
Imate pitanje iz područja vinogradarstva, voćarstva, ratarstva, povrćarstva ili tehnologije prerade mesa? Mi imamo stručnjake.
Pošaljite svoje pitanje na isavjeti@agroklub.com, a naši stručnjaci će vam dat odgovor.
📩 Čekamo vaše upite!
iSavjeti
prije 3 tjedna
Otvorena je diskusija na temu: Žetvu pšenice najbolje započeti u kasno prijepodne: Ciljajte 13,5 % vlage
Marta Radić
prije 3 tjedna
E moj narode... šlauf voda i.malo zalite tu pšenicu da ipak bude 13,5 % , jer ako bude 11 % gubite...eto malo domišljatosti..za kombajn zakopčahte Više [+] cisternu s vodom... Svaki komentar je suvišan...
vanja zećević
prije 3 tjedna
Pod zubom pa moj profesore kad si ti predavao i kome.kaze ako nije tvrdo tjedan do dva pa vecu glupost nisam cuo nikada a vani 33 stupnja.tjedan do Više [+] dva idi peofa u penziju molim te.
vanja zećević
prije 3 tjedna
Ajde molim vas kazite profesoru da prica gluposti.Stipicevic ili kako vec.ja trebam unijeti 13.5 posto vlage u skladiste u 3 dana 1500tona visoko 4m Više [+] i onda plakati.covjek nema pojma
iSavjeti
prije 1 mjesec
Otvorena je diskusija na temu: Američki cvrčak krenuo: Zaštitite vinovu lozu od zlatne žutice i propadanja
Martina Pavlović
prije 1 mjesec
Poštovani Marijane, ovdje također imate popis dozvoljenih sredstava za suzbijanje američkog cvrčka: Više [+] https://savjetodavna.mps.hr/2026/06/09/pracenje-i-suzbijanje-americkog-cvrcka-scaphoideus-titanus-najznacajnijeg-prijenosnika-zlatne-zutice-vinove-loze/ Što se tiče FIS baze, unesite područje primjene sredstva (vinogradarstvo) i naziv štetnog organizma (američki cvrčak). Tada ćete dobit ispis dozvoljenih sredstava. Ako imate poteškoća, slobodno mi se javite u inbox.
Marijan Ivičević-Bakulić
prije 1 mjesec
Temeljit prikaz. Na FIS dobijam ovakvu obavijest..Ne postoje sredstva koja zadovoljavaju parametre ove pretrage. Temeljit prikaz. Na FIS dobijam ovakvu obavijest..Ne postoje sredstva koja zadovoljavaju parametre ove pretrage.
Vedran Stapić
prije 1 mjesec
Česitke na nesvakidašnjim kadrovima i detaljima! Česitke na nesvakidašnjim kadrovima i detaljima!
iSavjeti
prije 1 mjesec
Otvorena je diskusija na temu: Svinjogojci više ne mogu živjeti od prodaje svinja? "Na kraju nas burza ubije"
Zoran Starešina
prije 1 mjesec
Činjenica je kako prof. kaže da bez dodane vrijednosti gubimo utrku ali (uvijek neki ali) - moramo misliti o rizicima uzgoja, - hrana je skuplja iako Više [+] je jednostavnija više je se troši i nešto što je najteže je organizacija. Nemamo uhodan sustav primarne proizvodnje/prerade/certifikacije kako je to regulirano u naprednim zemljama kroz zadrugarstvo (piramida 100 proizvođača, 3 prerađivača, 1 certifikator). Naša je država sustavno uništavala organizaciju poljoprivrede i svela ju na pojedinačnu OPG proizvodnju koja onda jauče i moli pomoć od uništavatelja. Drugi problemi su još u s-poticajima i skidanju gaća naših pregovaraća s EU. Igrali su se s nama ko s malim mačićima.
mali poljoprivrednik
prije 2 mjeseca
Sve je manje svinja na selu,ali je sve manje i kupaca koji održavaju tradicionalnu svinjokolju.U mesnicama je povoljna ponuda svježeg mesa uzrokovano Više [+] velikim uvozom iz zapadnih zemalja.EU je stavio carine na uvou električnih automobila iz Kine,a ovi njima na izvoz svinjetine.Sada ti viškovi završavaju u zemljama poput Hrvatske po dampinškim cijenama.To ubija domaće svinjogojstvo koje nemože dugo izdržati takve odnose.Nažalost domaći kupci ne prepoznaju kvalitetu domaće proizvodnje tzv produženog tova svinja sa sela.Danas ljudi teže materijalnim stvarima poput novog mobitela,markirane odjeće ili novog automobila,a to što mu djeca jedu nije ih briga.Zdrava ishrana im je na zadnjem mjestu i kukaju kako je seoska hrana skupa,ali zato moraju ići na more u novom autu.Država pere ruke kao Poncije Pilat i pravi se da tu ne mogu ništa što nije istina.Sve je naopako i nakaradno uređeno i zato imamo to što imamo.
iSavjeti
prije 2 mjeseca
Otvorena je diskusija na temu: Nehumano postupanje uvijek se kazni lošom kvalitetom mesa - upozorava prof.dr.sc. Goran Kušec
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
Kakav je postupak sa uvoznim smrznutim mesom ? Ova STRUČNA PRIČA KOLIKO RAZUMIJEM MOŽE SE ODNOSITI NA NAŠE SVINJE ILI ŽIVE IZ uvoza ? Kakav je postupak sa uvoznim smrznutim mesom ? Ova STRUČNA PRIČA KOLIKO RAZUMIJEM MOŽE SE ODNOSITI NA NAŠE SVINJE ILI ŽIVE IZ uvoza ?
TinkiVinki
prije 2 mjeseca
Prof.Kušec je jedan među rijetkima na fakultetu u Osijeku koji je spojio iskustvo sa teorijom (naravno na njegovu sreču imao je starijeg kolegu Više [+] mentora koji je bio pionir u proizvodnji suhomesnatih slavonskih proizvoda u Hr. i naravno na njegovu sreču je spojio mlados i starost i iskoristio veliko iskustvo starijeg mentora)! A ostali na poljoprivrednom fakultetu u Osijeku sadašnjem FAZOS sama riječ vam govori sve😪😪😪,nek se preispitaju!
iSavjeti
prije 2 mjeseca
Prof. dr. sc. Goran Kušec dugogodišnji je znanstvenik i sveučilišni profesor s više od tri desetljeća iskustva u području stočarstva i kvalitete mesa. Njegov znanstveni interes primarno je usmjeren na kvalitetu trupova i mesa te na čimbenik... Više [+]
Prof. dr. sc. Goran Kušec dugogodišnji je znanstvenik i sveučilišni profesor s više od tri desetljeća iskustva u području stočarstva i kvalitete mesa. Njegov znanstveni interes primarno je usmjeren na kvalitetu trupova i mesa te na čimbenike koji na to utječu, uključujući genetske, fiziološke i okolišne aspekte.
Aktivno surađuje sa stočarima, prerađivačima i drugim dionicima u sektoru, a značajan dio njegovog rada uključuje i sudjelovanje u stručnim ocjenjivanjima kvalitete mesnih proizvoda, gdje naglasak stavlja na organoleptičku analizu. Kroz svoj rad kontinuirano ukazuje na izazove u razvoju domaćeg stočarstva, posebno ističući potrebu za boljim povezivanjem proizvodnje, tržišta i turizma, kao i važnost strateškog pristupa razvoju poljoprivrede.
iSavjeti
prije 2 mjeseca
Otvorena je diskusija na temu: Nova prilika za ratarsku proizvodnju: Može li slanutak zamijeniti soju?
mali poljoprivrednik
prije 2 mjeseca
Bob je puno perspekrivnija kultura ,sa širom primjenom.Znamo kako su prošli oni koji su ga sijali. Bob je puno perspekrivnija kultura ,sa širom primjenom.Znamo kako su prošli oni koji su ga sijali.
Saša Sekulić
prije 2 mjeseca
Slanutak nije zamjena za soju, nego dopunska kultura za smanjenje rizika i prilagodbu klimatskim promjenama. Slanutak nije zamjena za soju, nego dopunska kultura za smanjenje rizika i prilagodbu klimatskim promjenama.
iSavjeti
prije 2 mjeseca
Otvorena je diskusija na temu: Bolesti pšenice sve ranije napadaju usjeve: Kalendar bacite u smeće, pratite uvjete na terenu
Damir Senjan
prije 2 mjeseca
Kakvo vrijeme takva i pšenica. Po danu hodaš u gačama a naveče u Pavlekovom skijaškom odjelu. Jučerašnja noč današnji jutarnji mraz, a kroz iduče Više [+] dane ponovo mraz. Ova kultura kako i Ivan napisao zbog cijene i boleština odlazi u povjest. Totalna neisplativost.
Ivan Kulak
prije 2 mjeseca
Trenutno najgora bolest pšenice je njena cijena. Trenutno najgora bolest pšenice je njena cijena.
mali poljoprivrednik
prije 2 mjeseca
Oni koji obrađuju veće površine ne mogu čekati idealno vrijeme bez vjetra.Anti drift dizne omogućuju prskanje pri vjetru do 5 m/s. Oni koji obrađuju veće površine ne mogu čekati idealno vrijeme bez vjetra.Anti drift dizne omogućuju prskanje pri vjetru do 5 m/s.
iSavjeti
prije 2 mjeseca
Otvorena je diskusija na temu: "Prskam brzinom od 6,5 do 7,5 km/h”: Iskustvo gradištanskog ratara u zaštiti ozime pšenice
vanja zećević
prije 2 mjeseca
Čovjek prica price Prska 6km/h jel nemoze brze Svaka dizna ima.svoje ogranicenje pritiska. A iz prilozenog vidim da covjek bas ne orati Više [+] tehnologiju.hvala
mali poljoprivrednik
prije 2 mjeseca
Brzina prskanja ovisi o pripremi zemljišta i strojevima sa kojima prskate.Osobno prskam sa 10 km/h,jer je zemljište ravno i traktor je malo veći pa Više [+] bolje amortizira.Također je i prskalica sa hidrauličnim granama tj robusnije izvedbe pa sve to omogućuje veće brzine..
iSavjeti
prije 3 mjeseca
Otvorena je diskusija na temu: Marko Makarević: "Sjeme voli tvrdu posteljicu i mekan pokrivač"
mali poljoprivrednik
prije 3 mjeseca
Trideset i jedan hektar su ozbiljan zalogaj za Ursusa.Kod nas u težoj zemlji bi to bilo skoro pa nemoguča misija.Svaka čast na trudu . Trideset i jedan hektar su ozbiljan zalogaj za Ursusa.Kod nas u težoj zemlji bi to bilo skoro pa nemoguča misija.Svaka čast na trudu .
iSavjeti
prije 3 mjeseca
Prof.dr.sc. Bojan Stipešević potječe iz obitelji agronoma, što je oblikovalo njegov profesionalni put i dugogodišnju povezanost s poljoprivredom. Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek radi od 1994. godine te je kroz cijeli svoj radn... Više [+]
Prof.dr.sc. Bojan Stipešević potječe iz obitelji agronoma, što je oblikovalo njegov profesionalni put i dugogodišnju povezanost s poljoprivredom. Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek radi od 1994. godine te je kroz cijeli svoj radni vijek ostao vezan uz fakultet, uz povremena stručna i znanstvena usavršavanja u inozemstvu.
Njegov znanstveni i stručni interes usmjeren je na sustave biljne proizvodnje, s naglaskom na ratarske kulture poput pšenice, kukuruza, soje, suncokreta i uljane repice, ali i na prilagodbu poljoprivrede novim klimatskim uvjetima te suvremenim pristupima proizvodnji, uključujući povezivanje tradicionalne agronomske prakse s novim tehnologijama i digitalnim rješenjima u poljoprivredi.
iSavjeti
prije 3 mjeseca
Otvorena je diskusija na temu: Od ručnih škara do električnih pila: Što vam treba za rezidbu lijeske?
Ivan Kulak
prije 3 mjeseca
Tomislave,koliko je bitno kvalitetno i uredno orezivanje voćaka isto je toliko bitno održavati urednu kosu i bradu. Vidim da puno znaš o škarama samo Više [+] ti je nekako promaklo znanje o škarama za orezivanje brade i kose. Iako ne treba suditi čovjeka po izgledu smatram da bi ti bilo pristalije da malo urediš tu svoju bradurinu i kosu.
iSavjeti
prije 3 mjeseca
Dr. sc. Dejan Bošnjak s Katedre za voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek već dugi niz godina sudjeluje u obrazovanju novih generacija agronoma. Prije toga je radio u Poljoprivrednoj i veterinarskoj... Više [+]
Dr. sc. Dejan Bošnjak s Katedre za voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek već dugi niz godina sudjeluje u obrazovanju novih generacija agronoma. Prije toga je radio u Poljoprivrednoj i veterinarskoj školi u Osijeku, gdje je predavao stručne predmete i vodio školsku proizvodnju. Voćarstvom se bavi od malih nogu, a prvu sadnicu u vlastitom voćnjaku posadio je prije 20 godina. Uzgaja lijesku, a bavi se i pčelarstvom.
Ističe kako voćarstvo nudi brojne mogućnosti zbog velikog broja voćnih vrsta i sorata, ali i novih egzotičnih kultura koje dolaze s klimatskim promjenama. Ipak, upozorava da trenutno stanje voćarstva u Hrvatskoj nije idealno. Vjeruje da će nove generacije studenata, uz znanje i inovacije, pomoći razvoju i unapređenju ove proizvodnje, jer svaka voćna vrsta ima svoje specifičnosti i zahtijeva stručnost i kontinuirano učenje.
iSavjeti
prije 4 mjeseca
Dr. sc. Boris Ravnjak, viši je asistent na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku i to na Katedri za povrćarstvo, cvjećarstvo i ljekovito bilje. Interes za proizvodnju povrća razvijao još od djetinjstva, kroz rad u obiteljskom vrtu.... Više [+]
Dr. sc. Boris Ravnjak, viši je asistent na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku i to na Katedri za povrćarstvo, cvjećarstvo i ljekovito bilje. Interes za proizvodnju povrća razvijao još od djetinjstva, kroz rad u obiteljskom vrtu.
Njegov znanstveni i stručni rad usmjeren je na područje biljne proizvodnje, s posebnim naglaskom na povrćarstvo. Završio je dva diplomska studija. Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo te biljnu proizvodnju, a svoju je karijeru nastavio u znanosti i visokom obrazovanju. Kaže da u svom radu podjednako uživa u znanstvenim istraživanjima, radu na pokusnim poljima i u laboratoriju, ali i u radu sa studentima.
iSavjeti
prije 4 mjeseca
Tomislav Haršanji (34) vlasnik je obrta AGRO HAHA koji se bavi proizvodnjom i preradom lijeske. Još 2014. godine je zajedno sa suprugom osnovao OPG HAHA, čime su postavili temelje za razvoj vlastite proizvodnje. Danas na njihovom gospodarst... Više [+]
Tomislav Haršanji (34) vlasnik je obrta AGRO HAHA koji se bavi proizvodnjom i preradom lijeske. Još 2014. godine je zajedno sa suprugom osnovao OPG HAHA, čime su postavili temelje za razvoj vlastite proizvodnje. Danas na njihovom gospodarstvu raste čak 15 hektara nasada lijeske, a u radu sudjeluju svi članovi obitelji, što njihov posao čini pravom obiteljskom pričom.
Osim što razvija vlastitu proizvodnju i preradu, Tomislav aktivno doprinosi i povezivanju proizvođača. Jedan je od inicijatora i pokretača Poljoprivredne zadruge "Naš lješnjak", čiji je cilj udruživanje proizvođača, jačanje tržišnog položaja i promicanje domaće proizvodnje lješnjaka.
iSavjeti
prije 4 mjeseca
Otvorena je diskusija na temu: Kako pripremiti domaću smjesu za hranidbu svinja? Omjeri, sirovine i savjeti stočara
Robert Zobel
prije 4 mjeseca
Odličan i poučan članak. Bas dobar. Hvala. Odličan i poučan članak. Bas dobar. Hvala.
iSavjeti
prije 4 mjeseca
Otvorena je diskusija na temu: Navigacija na Ursusu iz 1977.: Iskustvo slavonskog poljoprivrednika
Damir Senjan
prije 4 mjeseca
Đuro Krivo sam ti napisao u meilu za okučnicu nije 12 hektara već 13,37 u jednom komadu. Za mali dajček 55 konja ustvari samnom 56 konja,super da si Više [+] ospavam on ima hidraulični volan. On vozi ja usporeno spavam🥱🥱🥱🥱🤪
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
II , 75 PARCELA u 17 ha imam u brdskoj Slavoniji ! II , 75 PARCELA u 17 ha imam u brdskoj Slavoniji !
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Samo Damire ja sam u brdskoj Slavoniji , sa malim parcelama i tu treba na kosom zemljištu držati volan da ne pobjegne iz brazde , a u šumi da se ne Više [+] udari u stablo , kod malčiranja voćnjaka isto ! Ne znam da li ću raditi još koju godinu , ovisi o zdravlju , a onda dajem na POTVRDU NA 1 godinu Plenkoviću , kao što nam sada daju POHRVAĆENU ( PODRŽAVLJENU ) !
Damir Senjan
prije 4 mjeseca
Postavljali su čak i na imt kakvoga Đuro ima. Isprobavali su i radi. Ti spavaš traktor radi sve sam 😂😂. Sve više se ugrađuje i na stara traktore. Postavljali su čak i na imt kakvoga Đuro ima. Isprobavali su i radi. Ti spavaš traktor radi sve sam 😂😂. Sve više se ugrađuje i na stara traktore.
iSavjeti
prije 4 mjeseca
Otvorena je diskusija na temu: Tri godine do pravilnog Guyota – što vinogradar mora znati?
Vedran Stapić
prije 4 mjeseca
Mislim da je tu vise pitanje jačih vjetrova i većih temperatura Mislim da je tu vise pitanje jačih vjetrova i većih temperatura
Marijan Ivičević-Bakulić
prije 4 mjeseca
U Dalmaciji takav način rezidbe pametni ljudi izbjegavaju.Radi velikih vrućina i izostanka navodnjavanja dolazi do čestog sušenja grana trsa.Ako se Više [+] jedna grana osuši uvijek ostanu jedna ili dvije koje donose rod.Rodni pupovi se održavaju niže upravo radi bolje prihrane i cirkulacije. Zašto mislite da je Guyot napredniji oblik uzgoja vinove loze u Dalmaciji i u RH ?
iSavjeti
prije 4 mjeseca
Damir Rastija (32) dolazi iz malog podravskog sela Sopje, gdje se bavi svinjogojstvom. Na njegovoj farmi trenutno se nalazi oko 50 grla svinja, a u svakodnevnom radu pomaže mu i mlađi brat Davor Rastija (27). Ljubav prema poljoprivredi Dami... Više [+]
Damir Rastija (32) dolazi iz malog podravskog sela Sopje, gdje se bavi svinjogojstvom. Na njegovoj farmi trenutno se nalazi oko 50 grla svinja, a u svakodnevnom radu pomaže mu i mlađi brat Davor Rastija (27).
Ljubav prema poljoprivredi Damir je razvio još u djetinjstvu, a od 2017. godine ozbiljnije se posvetio ovoj proizvodnji. U sklopu gospodarstva obrađuje 5 hektara vlastite zemlje, dok dodatnih 10 hektara ima u zakupu.
Kako kaže, oduvijek su ga privlačili poljoprivreda, životinje, selo i tradicija, pa je upravo u tome pronašao svoj životni put.
iSavjeti
prije 4 mjeseca
Prof.dr.sc. Mato Drenjančević, redoviti je profesor vinogradarstva na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, gdje radi već 20 godina. Odrastao je u selu Koritna pa svoju povezanost s poljoprivredom smatra životnim pozivom. Tijekom svoj... Više [+]
Prof.dr.sc. Mato Drenjančević, redoviti je profesor vinogradarstva na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, gdje radi već 20 godina. Odrastao je u selu Koritna pa svoju povezanost s poljoprivredom smatra životnim pozivom.
Tijekom svoje akademske karijere posebno ističe koliko mu znači rad sa studentima. Najveće zadovoljstvo pronalazi u interakciji s mladima te u trenucima kada prepozna da su usvojili nova znanja i napravili osobni te profesionalni iskorak.