1. Razmnožavanje reznicama

Jedan od glavnih razloga koji bi nas trebao potaknuti da sami pokušamo uzgojiti presadnicu našeg omiljene voćke,grma ili ljekovitog bilja jest praćenje njihovog rasta od malene reznice do odraslog primjerka, a drugi, ne manje bitan, jest i cijena koja je nekim vrstama vrlo visoka. Većina je biljnih vrsta najlakše razmnožiti vegetativno (dijelom biljke), pri čemu su sve novodobivene biljke identične roditeljskoj biljci (takozvani klonovi).
Šta je reznica? Reznica je vegetativni dio biljke (list, stablo, korijen) koji u povoljnim uslovima formira korijen i izdanak te ih dijelimo u tri tipa:

• Zelene reznice, kojima razmnožavamo do sredine ljeta
• Poludrvenaste reznice - koje ubiremo do u jesen
• Drvenaste reznice kojima razmnožavamo većinu listopadnih vrsta, a uzimamo ih od jeseni, nakon opadanja lišća.

Kod zelenih reznica mislim na jednogodišnje, potpuno zeljaste izboje, dok pod poludrvenastim podrazumijevam također jednogodišnje izboje koji su pri vrhu još uvijek zeleni, a pri bazi odrvenjeli. Drvenaste su reznice potpuno odrvenjeli dijelovi stabljike.

2. Ubiranje kvalitetnih reznica

Rano ujutro, prije vrućina, oštrim nožem ili makazama, sa zdravih, dobro razvijenih biljka uzimamo reznice veličine 7,5-15 centimetara. Reznice se uzimaju sa ovogodišnjih, zdravih i dobro razvijenih izboja koji na sebi nemaju tragova bolesti, niti su oštećeni od štetnika. Treba imati na umu kako su izboji prema vrhu biljke najkvalitetniji. Rez pravimo ispod najdonjeg lista. Sa donje polovice reznice uklonimo sve listove, a ako je reznica bujna dio gornjih listova prikratimo na 1. Kod uzimanja reznica rez mora biti ravan i čist. Zato je vrlo važno reznice uzimati oštrim i čistim oruđem. Idealan je oštar nož, a makaze valja izbjegavati budući da one, ukoliko nisu dovoljno oštre, gnječe tkivo, čime je omogućen lakši prodor patogenih organizama. Kako bi reznice održale dobru vitalnost, potrebno ih je odmah nakon branja - a do sadnje - staviti u plastičnu vrećicu. Vrlo je važno reznice što je moguće prije staviti u supstrat, kako se zbog vrućina ne bi oštetile.

3. Sadnja reznica

Kao supstrat za sadnju reznica koristimo mješavinu zemlje i pijeska ili čak gotov supstrat za ukorjenjivanje. Umjesto supstrata reznice nekih biljaka možemo staviti u vodu, prednost ovog načina je što prije sadnje možemo vidjeti koja reznica je pustila korijen a koja je propala. Nedostatak je što je tako razvijen korijen vrlo nježan pa se mora biti oprezan kod sadnje. Kod korištenja supstrata za razmnožavanja reznice utisnemo do polovice u supstrat, zalijemo, a posudu je poželjno da prekrijemo prozirnom vrećicom ili plastičnom bocom da bi osigurali potrebnu vlagu. Zasađene reznice je potrebno postaviti na sjenovito mjesto i idealna temperatura za ukorjenjivanja je od 23°C do 27 °C. Njega reznica u supstratu se sastoji u održavanju vlažnosti supstrata te povremenom prozračivanju. Neke će se vrste biljaka ukorijeniti za nekoliko sedmica, dok je nekima potrebno i nekoliko mjeseci.Vjerojatno se sve reznice neće ukorijeniti pa je preporuka da pripremite veći broj reznica od vaših potreba.