Svjetski dan slobode medija: Sljedeće dvije sedmice su ključne

Nikada do sada nisam imala toliku potrebu uz sintagmu "sloboda medija" vezati još jednu veliku i važnu riječ - odgovornost. Reći ćete, novinarstvo to podrazumijeva. Da, ona je dio novinarskog kodeksa časti - tragati za istinom, kao osnovnim načelom u profesionalnom radu.

U šta su naše oči i uši bile uprte proteklih mjesec i po dana, ako ne u vijesti s portala, novina, televizija? Najviše smo vjerovali i vjerujemo naučnicima, ljekarima, profesionalcima kojima su mediji dali većinu svoga prostora. 

Da li biste vjerovali, i nama na Agroklubu, da niste osjetili kako postupamo ispravno, odgovorno, moralno, odnosno, prema načelima koje nalaže etika novinarstva? Da su informacije koje smo pružali proizlazile iz dužnosti koje imamo prema vama, našoj publici? Dužnosti pružiti tačnu, poštenu i potpunu informaciju. 

Važnost agrara i agrarnog novinarstva

A vi ste to nagradili.

Znate li da je Agroklub u aprilu zabilježio 3 miliona posjeta, što je više nego duplo u istom razdoblju prošle godine? Zahvalni smo vam na tome. Vi, naši čitaoci, kako oni stari, vjerni, tako i sve više novih, prepoznali ste važnost agrarnog novinarstva. 

Danas, više nego inače, svjesni smo nužnosti proizvodnje hrane - poljoprivrede. Sada je svima jasno da je upravo ona strateška grana svake države. U svakom zlu neko dobro, rekli bismo. Kriza nam je to najbolje pokazala. O čemu smo najviše razmišljali kada su vlade krenule uvoditi mjere - o svojoj, da prostite, guzici. O tome šta ćemo jesti. Hoćemo li biti gladni? Moj muž koji zaista nije neki izjelica (vječito više gladan nego sit) prvo šta je pitao u četvrtak, 12. marta je bilo: "Hoćemo li biti gladni?"  

Šta se osim WC papira (koji takođe ima određene veze s hranom) najviše kupovalo? Kvasac. Brašno. Grah. Meso... Mnogi će reći kako nam je trebao ovaj šamar da shvatimo šta su prioriteti. Ni more, ni frizura, ni krečenje sobe. Prioritet je hrana. 

U tome je važnost i odgovornost agrarnog novinarstva. Donijeti tačnu informaciju koja će publici, prvenstveno poljoprivrednicima, pomoći u poslu. Proteklih je nedjelja bilo bitno sistematizovati kanale distribucije hrane u čemu smo, nadam se, pomogli. Donijeti podatke o tome što sijati, kako zaštititi usjeve, kako ih čuvati. Pratiti tehnološke novitete, donijeti novosti u načinima obrade tla, trendove prehrane.

Živimo u vremenu velikih promjena

Živimo u vremenu velikih promjena. Gdje je veoma bitno pratiti sve traženiju ekološki uzgojenu hranu, domaću, lokalnu proizvodnju pa i prehranu baziranu na bilju.

Nije lako pratiti silne grupe na društvenim mrežima, raznolike portale, loviti informacije u prostoru zagušenom poluistinama, obmanama, spekulacijama. Zato smo mi tu - u ime istine, vinovnici onoga što je potrebno znati kada je riječ o poljoprivredi.

Upravo zbog praćenja trendova same struke, dionici smo stručnih asocijacija DANH-a, Društva agrarnih novinara Hrvatske i ENAJ-a  Europskog udruženja agrarnih novinara, zadovoljni što u njihovim tijelima aktivno učestvuje i naš predstavnik. 

Odgovorni, pošteni i časni

Ako se vratimo aktualnoj tezi iz naslova, nama su, ne samo svake dvije sedmice, nego češće svaka dva sata ključna (ponekad i manje). Informacije s drugog kraja svijeta do nas, a onda i vas, stižu velikim brzinama. Ono što je vrijedilo jutros, već popodne je stara vijest, posebno u ovim pandemijskim trenucima. 

Danas, 3. maja obilježavamo Svjetski dan slobode medija. Ovaj je datum ustanovila Glavna skupština Ujedinjenih naroda 1993. godine s ciljem okupljanja medijskih profesionalaca koji procjenjuju stanje ove civilizacijske tekovine, rješavanja brojnih izazova i podizanja svijesti o njenoj važnosti i temeljnim načelima. 

Osim odgovornosti, akterima 7. sile, mora biti osigurana i sloboda, koja na žalost ponekad sa sobom povlači niz opasnosti - od prijetnji do ozbiljnih životnih ugroza. 

U 2019. ubijeno 49 novinara

Znate li da je prošle, 2019. godine u svijetu je ubijeno 49 novinara? Ipak, ako je uopće utješno, prema izvještaju Reportera bez granica (RSF), ovo je najmanji broj ubijenih u posljednjih 16 godina. 

No, to ne znači da je novinarski rad postao manje opasan. U 2019. je 57 novinara oteto, a 389 ih je iza rešetaka - zbog svog posla. Takvih je najviše u Kini, gdje se broj zatočenih u godini dana udvostručio, sa 60 na 120. Meksiko, Sirija, Afganistan, Somalija i Pakistan među najopasnijim su državama za medijske djelatnike. 

Svjetski indeks medijskih sloboda u 2020., a takođe prema izvještaju RSF-a, pokazuje da će naredna decenija biti presudna za budućnost novinarstva. Pandemija Covida-19 samo će naglasiti i pojačati postojeće krize koje su prijetnja slobodnom izvještavanju, nezavisnim, raznolikim i pouzdanim informacijama. 

Javnozdravstvena kriza ugrožava slobodu medija

Javnozdravstvena kriza je došla kao jagoda na šlag medijske rođendanske torte, pored uobičajenih geopolitičkih, tehnoloških, demokratskih, ekoloških,  ekonomskih i drugih kriza s kojima smo suočeni. "Pandemija koronavirusa ilustruje negativne faktore koji ugrožavaju pravo na pouzdane informacije i sama je pogoršavajući faktor. Kako će izgledati sloboda informisanja, pluralizam i pouzdanost 2030. godine? Odgovor na to pitanje utvrđuje se danas.", izjavio je generalni tajnik RSF-a,  Christophe Deloire.

Kada je riječ o slobodi medija i koronavirusu, treba naglasiti kako su Kina, 177. na ljestvici slobode medija i Iran na 173. mjestu, uveliko cenzurisali informacije vezane za pandemiju. U Iraku (162.) vlasti su oduzele Reutersu licencu na tri mjeseca nakon što su objavili priču o službenim brojkama o Covid-19 u toj zemlji. U Europi po ograničenju slobode medija prednjači Mađarska (89.) gdje je uveden "zakon protiv koronavirusa" kojim se između ostaloga uvodi kazne do pet godina zatvora za sve koji budu širili "lažne vijesti" o koronavirusu ili mjerama protiv njega.

Neko će reći da cilj opravdava sredstva, a drugi pitati gdje je granica?

Deloire upozorava da ova kriza pruža autoritarnim vladama priliku da sprovedu zloglasnu "doktrinu šoka" i iskoriste činjenicu da je politika na čekanju, javnost zatečena i da protesti ne dolaze u obzir, kako bi nametnuli mjere koje bi bilo nemoguće u normalnim vremenima. 

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana slobode medija je "Novinarstvo bez straha ili naklonosti", a jedna od podtema "Nezavisno i profesionalno novinarstvo bez političkog i komercijalnog uticaja".

Ovogodišnja globalna konferencija trebala je biti održana u Haagu krajem aprila, no zbog pandemije koronavirusa zakazana je za 18. do 20. oktobra kada će objediniti i Međunarodni dan borbe protiv nekažnjavanja zločina nad novinarima (2. novembra). 

Norveška na vrhu po slobodi medija

Države koje bi nam trebale biti zvijezde vodilje kada je riječ o slobodi medija su nordijske zemlje: Norveška na samom vrhu indeksa 2020., a nakon nje Finska, Danska pa Švedska, ali i Nizozemska na petom mjestu. 

Kada su istina i sloboda u pitanju - svake su sljedeće dvije nedjelje ključne!