• Koronavirus
  • 10.03.2020. 15:00

Svako zlo za neko dobro: Što možemo naučiti od slučaja koronavirusa?

Situacije izolacije ili eskalacije panike pokazuju značaj vlastitih robnih rezervi i kapaciteta sektora proizvodnje hrane. Ovo je samo jedna od stvari na koju se treba podsjetiti kada je riječ o koronavirusu.

Foto: Depositphotos/.shock
  • 290
  • 26
  • 0

U našem narodu postoji dobro poznata i ukorijenjena poslovica Svako zlo za neko dobro koju smo u nasljeđe dobili od starih Latina i njihove Quod nocet, saaepe docet, u prijevodu Što škodi često poučava.

Slučaj širenja koronavirusa i njegovih posljedica može nas naučiti nešto novoga ili pak podsjetiti na zaboravljeno. 

Neke situacije nije moguće predvidjeti - Unatoč planiranju, stručnjacima koji rade procjene rizika i drugim radnjama prevencije, ponekad iz limitiranosti svojih spoznaja izgubimo kontrolu – koliko god to željeli, ne možemo biti spremni na sve. Jer ne znamo sve.

Samodostatnost je strateški važna tema – Epidemije i pandemije pokazuju da je iznimno bitno sačuvati elemente nezavisnosti. Upravo ovakve situacije, djelomične ili potpune izolacije ili eskalacije panike pokazuju značaj vlastitih robnih rezervi i kapaciteta sektora proizvodnje hrane. Nije nužno osigurati 100%-tnu samodostatnost u svakoj kulturi, ali očito da treba imati definirane strateške minimume. Iste treba imati u vidu kod kreiranja svih politika. Ne kaže se bez razloga da je revolucija udaljena samo dva dana bez obroka

Javno zdravstvo ne podrazumijevati - Kao i većina zemalja starog kontinenta imamo blagodat prilično dobro organiziranog javnog zdravstva. Ne treba upasti u zamku, isto ne treba podrazumijevati, već dalje razvijati – jer tko zna što sutra nosi?

Ekonomija je fragilna – Izlizane mantre slobodnog tržišta padaju u vodu kod ovakvih neplanskih poremećaja. Već se zbrajaju direktne ekonomske štete kao posljedica virusa COVID-19, a brojni analitičari bruse termin ruba recesije. Politike moraju pokazati da stoje iza svake ekonomske aktivnosti jer bez nje nema niti države. Jedino ulaganje u ekonomiju može stvoriti veću otpornost društva na vanjske utjecaje.

Urbani koncept življenja nosi dodatne rizike – Gusto naseljena područja gradova najviše pomažu širenju virusa. Način života u milionskim gradovima nosi masovne događaje, brojne svakodnevne interakcije i sve prateće vrste rizika. Ruralna područja drastično su manje izložena, a najveća izoliranost postaje najveća prednost. 

Turizam je iznimno ranjiv – Nesumnjivo već danas zbrajamo štete. Sve je više otkazanih letova, putovanja i hotelskih usluga kao direktna posljedica, što straha, što mjera prevencije širenja, što pod povećalo stavlja njegovu ulogu u ekonomiji. Jer najlakše se odreći luksuza turističkog posjeta?

Neodgovorni mediji štete društvu - Brojni portali u težnji za klikom, novine u želji za većom tiražom, TV i radijske emisije u težnji za gledanosti i slušanosti na vidjelo su iznijele niz anomalija scene današnje 7. sile. Funkcija medija je društvena odgovornost, djelovanje u interesu javnosti i potreba pojedinaca. 

Uticaj na okoliš - Na kraju svega, koronavirus je svoju pozitivnu stranu pokazao kada je posrijedi okoliš. Od kada je virus izbio u Kini, sateliti su otkrili značajno smanjenje emisija ugljikovog dioksida, a koje ispuštaju motorna vozila, elektrane i industrijski objekti. Iako stručnjaci tvrde kako smanjenje neće ublažiti klimatske promjene, ovo razdoblje može biti pokazatelj na koji način djelovati kako bi u budućnosti reducirali štetan uticaj. 


Tagovi

Koronavirus Samodostatnost Javno zdravstvo Ekonomija Turizam Društvena odgovornost Mediji Uticaj na okoliš


Autor

Vedran Stapić

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Organizovala sam Sajam rukotvorina, 7 dana, 17 žena izlaže svoje rukotvorine.