Poljoprivrednici su vjerovali, a nauka potvrdila, da rotkva ublažava posljedice infekcija i smanjuje mogućnost za formiranje kamena u žuči. Preporučuje se kod upale pluća, kašlja i ostalih tegoba disajnih puteva.
Rotkva (lat. Raphanus) je jednogodišnja ili višegodišnja biljka iz porodice kupusa (Brassicaceae) što znači da je rođaka kupusa, karfiola i brokule i veoma zdrava hrana. Uz minimum kalorija (16 kcal na 100 grama), donosi obilje vitamina i minerala, dobre masnoće i proteine. Sadrži vitamine A, B i C, gvožđe, kalijum, kalcijum, fosfor i natrijum.
Prirodno raste u područjima suptropske Azije i na Mediteranu, ali je domestifikacijom i gajenjem stigla do najdaljih predjela i postala omiljeno povrće širom svijeta. Po drugim izvorima, domovina rotkve su drevni Egipat i Kina, čak su pronađeni hijeroglifi o gajenju ove kulture. Plod je korijen koji se koristi u ishrani od davnih vremena. Jeli su je antički Rimljani i Grci, a istraživanja pokazuju da su je u ishrani koristili i davni Vikinzi i Slaveni.
Mašta odgajivača nije imala granica, tako da su odgajene ljute i manje ljute rotkvice, sa bijelom, crnom, ljubičastom ili crvenom korom, izdužene i okrugle, rane, srednje i kasne, a sve su blagotvorne za zdravlje. Naučno gledano, postoje dvije vrste: domaća rotkva (Raphanus sativus) i divlja pretkinja svih ostalih (Raphanus raphanistrum).
Poljoprivrednici su vjerovali, a nauka potvrdila, da rotkva ublažava posljedice infekcija i smanjuje mogućnost za formiranje kamena u žuči. Preporučuje se kod upale pluća, kašlja i ostalih tegoba disajnih puteva. Djeluje kao aperitiv podstičući lučenje želudačnog soka. Pomaže protiv štetnih masnoća. Rotkva voli bogato zemljište, okopavanje i zalivanje. Vjeruje se da će biti manje ljuta ako se češće zaliva. Poljoprivrednici su je veoma cijenili i zbog osobine da može da izdrži veliku hladnoću napolju, u zemlji. Kad ledeni dani prođu, vadi se i koristi i u periodima godine kad nema velikog izbora svježeg povrća.
Po pravilu se koristi sirova, kao salata, ali moguće je da stigne i u turšiju. Iako podstiče varenje, sama rotkva se teško vari pa se preporučuje da se najpre usitni i dobro sažvače. Oljuštena ne treba da stoji, jer gubi okus, miris i ljekovita svojstva. Sok većih rotkvi takođe je korišten kao ljekovito sredstvo za oporavak poslije bolesti. Navodno ublažava i neke simptome problema s prostatom. Jedini običaj koji poljoprivrednici povezuju s rotkvom je onaj da se ovo povrće rado jede i da je često prisutno na stolu osobito za praznike, uz jela od mesa i naročito roštilj.
Koliko je rotkva omiljena i cijenjena, pokazuje podatak da je ušla i u narodne umotvorine.
Radovi u vrtu u maju: Vrijeme je za sjetvu i presadnju povrća
"So liže, vo nije, rep ima, miš nije", kaže poznata zagonetka.
Nekad je običaj nalagao da se rotkve sole, i poljoprivrednici i svi ostali su ih tako jeli; danas stručnjaci upozoravaju da je njihov prirodan okus sasvim dovoljan i bez soli. Izraz "rotkve ti strugane" u značenju "nema od toga ništa" ili "nije tako kako kažeš" navodi Branislav Nušić u svojoj "Autobiografiji", uz napomenu da su "rotkve strugane" pominjali još antički rimski govornici kad su se međusobno častili u svojim znamenitim govorima.
Tagovi
Autorica