• Popularna hrana
  • 19.02.2019. 18:00

Rađe kupujem od domaćeg, nego od stranog majmuna

Palmino ulje i kokosova mast sve su popularnije namirnice čija proizvodnja direktno ugrožava staništa mnogih životinja, prvenstveno majmuna. Latentni vegan koji se krije u meni ipak još uvijek drži do domaćeg poljoprivrednika, domaćeg stočara, ratara, seljaka koji se vlastitim rukama bori da bi iz zemlje priskrbio kakvu takvu zaradu za sebe i svoju obitelj, za svoju djecu koja najčešće skupa s njim, rame uz rame rade na njivi i u štali. Kao mali majmuni. 

Foto: Bigstockphoto/Dmitry Chulov
  • 76
  • 12
  • 0

Margarin se u našoj obitelji ne jede godinama. Tu je svinjska mast, suncokretovo i maslinovo ulje, maslac. Još do nedavno kod kupovine običnog keksa proučavajući sastav izbjegavala sam one koji sadrže hidrogeniziranu biljnu mast (margarin), a birala one sa zdravijim palminim uljem, misleći kako je taj izbor puno pametniji. 

Na sreću, globalizacija i tehnologija ne dopuštaju nam danas zatvoriti oči pred nekim činjenicama. Naime, nakon što je palmino ulje stavljeno na vrh kao puno zdraviji izbor u izradi konditorskih proizvoda, brzo smo došli do saznanja kako se zbog ove super namirnice, koja se koristi i za proizvodnju biogoriva te kozmetike, masovno krče šume! Treba spomenuti da globalna potrošnja palminog ulja u 2006. godini iznosila je 37 miliona tona, a u 2016. godini 64,2 miliona tona!

Orangutani među najugroženijima

Zbog uzgoja palmi i proizvodnje palminog ulja Indonezija, Malezija i Papua Nova Gvineja izgubile su 31 milion hektara šumskog pokrova, što je 11% njihovog ukupnog šumama pokrivenog zemljišta, navodi Futurity.

Radi zdravijeg keksa kojega će pojesti moje dijete, odnosno zbog deforestacije, ugrožena su staništa flore i faune, a među najugroženijima su tri preostale vrste orangutana na planeti. Iz tog je razloga norveški parlament krajem prošle godine izglasao zabranu uvoza palminog ulja povezanog s deforestacijom, a stupit će na snagu 2020. godine. 

Dakle, sa palminim uljem sam raskrstila i odlučila malo više koristiti mozak. 

Nekako usporedo s pojavom palminog ulja kao sastojka prehrambenih proizvoda, pojavilo se i kokosovo brašno i kokosova mast. Bez obzira na visoku cijenu, mnogi su pohrlili kuhati na ovoj biljnoj masti koja je, navodno, zdravija od običnih biljnih ulja, nutritivno vrednija, brašno, naravno, nema glutena. Neki dan sam kupila pakiranje kokosove masti jer moja kći silno želi izraditi nekakve meleme za usne, a u receptu za njih sastojak je i kokosova mast. Pakiranje od 250 grama košta oko 4 marke. Dakle više za oko marku od litre ulja, šest puta skuplje od svinjske masti i tek malo povoljnije od maslaca kupljenog u trgovačkom centru. 

Pretpostavljala sam da se i iza uzgoja kokosa radi tako popularne kokosove masti i ulja mora kriti nešto, da se nekome moralo smrknuti da bi nama svanulo, no nisam istraživala. Sve dok mi upravo na Facebooku nije iskočila fotografija makaki majmuna kojega gazda drži za uzicu dok ovaj ubacuje plodove kokosa u prikolicu. 

Životinje su oduvijek radile za ljude

Naravno, reći ćete kako su životinje oduvijek radile za ljude. Stoljećima smo uprezali volove, konje, magarce. No, nama je tada trebala radna snaga koju je danas zamijenila mehanizacija. 

Zar nam danas pored sveg izobilja iz vlastitog okruženja treba - kokosova mast iz ploda kojega je skupljao majmun? U čemu je stvar? "Istinu iza sveprisutnog palminog ulja još uvijek ne znaju svi. A priča o kokosu se tek počela širiti. Kokosovo ulje za sve, u kuhinjama, u kozmetici, u ljekovitim pripravcima, kokosovo brašno, kokosovo mlijeko, suđe i pribor za jelo od kokosovog oraha, ukrasi... Velika je vjerojatnost da su ga ubrali novi robovi, majmuni, koji su zamijenili djecu na tom poslu. Jer djecu je trebalo barem malo platiti...", piše na svom FB profilu Super Ljilja

Naime, u nekim dijelovima svijeta, u plantažama kokosa makaki majmune uzgajaju i obučavaju, često uz kažnjavanje, za berbu kokosa. Majmune privezuju za svog "vodiča" te ne smiju jesti kokosove orahe koje skupljaju. Još uvijek nema statistika koje bi potvrdile koliko se majmuna uzgaja u tu svrhu. A sve kako proizvođači i sakupljači ne bi morali koristiti ljudsku radnu snagu jer, majmuni su - besplatni, piše Animal Place koji je svojevremeno za one savjesne objavio listu proizvođača koji ne krše ljudska prava i prava radnika te koja ne koriste majmune za berbu. 

Radije biram proizvod domaćeg majmuna

Treba pojasniti kako su kao kod nas nekada stoka, u tim dijelovima svijeta majmuni oduvijek bili njihova radna snaga, ali sigurno ne eksploatirana u ovolikoj mjeri kao danas, kada treba zadovoljiti potrebu za kokosovom masti ili mlijekom u cijelom svijetu. 

I da, na kraju priče možemo zaključiti kako ni naše svinje i krave čiju mast ili maslac jedemo nisu sretnije od orangutana i makakija, niti su naše pčele neugrožene zbog pesticida koji se koriste u uzgoju suncokreta ili uljane repice. Kako je licemjerno kukati zbog makakija, ali ne i praseta uzgojenog za novogodišnju pečenku. 

Latentni vegan koji se krije u meni još uvijek drži do domaćeg poljoprivrednika, domaćeg stočara, ratara, seljaka koji se vlastitim rukama bori da bi iz zemlje priskrbio kakvu takvu zaradu za sebe i svoju obitelj, za svoju djecu koja najčešće skupa s njim, rame uz rame rade na njivi i u štali. Kao mali majmuni. 

Zato ću kao lokalni patriot među policama trgovačkih centara uvijek radije izabrati proizvod (dragi poljoprivrednici, oprostite mi na izrazu), domaćeg umjesto stranog majmuna. 


Tagovi

Popularna hrana Palmino ulje Kokosova mast Domaći proizvodi Deforestacija Orangutani Makaki


Autorica

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.