Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 05.05.2024. 10:30

Praznik kao u stara vremena: Otkud crveno jaje i običaj tucanja?

U poljoprivrednim domaćinstvima zadržala se u najvećoj mjeri većina starih običaja za Vaskrs, prije svega farbanje što veće količine kokošijih jaja u žive boje, naročito u crvenu.

Foto: Depositphotos/tchara
  • 87
  • 42
  • 0

Vaskrs je ne samo najveći praznik u hrišćanstvu, nego, po svemu sudeći i najstariji. Veselin Čajkanović (1881. - 1946.), akademik, etnolog, filolog, univerzitetski profesor i prevodilac sa više jezika, svjedoči u svojim djelima da je većina običaja povodom Vaskrsa preuzeta iz prijehrišćanskih vremena i da je u pitanju bio prvenstveno praznik proljeća.

U većini tih starih vjera božanstvo umire (ili biva ubijeno) i ustaje iz groba poslije nekoliko dana, što je poljoprivrednicima bilo potpuno blisko, jer su vidjeli na primjeru sjemena posijanog u zemlju, koje poslije nekoliko dana nikne i tako pokaže da je život neuništiv.

Kuhana jaja, hlheb i luk

U poljoprivrednim domaćinstvima zadržala se u najvećoj mjeri većina starih običaja, prije svega farbanje što veće količine kokošijih jaja u žive boje, naročito u crvenu. Za ovaj obavezan postupak historičari hrišćanstva daju više objašnjenja. Manje je poznato ono o četiri rimska vojnika koji su čuvali grob raspetog Hrista. Bila je noć između subote i nedjelje, a oni su popili dosta vina i mezetili kuhana jaja, hljeb i luk. Onaj vojnik, koji je leđima bio okrenut grobu, svaki čas se osvrtao preko ramena, zbog čega su mu se njegovi drugovi mnogo smijali: "Zar se ti bojiš da bi ovaj čovjek mogao da ustane iz mrtvih? To ne može biti, prije će ova kuhana jaja od bijelih postati crvena."

Značenje crvene boje (Foto: Depositphoto/viperagp)

U tom trenutku, pred zoru, jaja odjednom dobiše crvenu ljusku, a njih četvorica, kad su pregledali grob i vidjeli da je prazan, pobjegoše s tog mjesta i iz rimske vojske u najvećem strahu. Po drugoj verziji, zasluga pripada Mariji Magdaleni. Ona je rimskom caru odnijela crveno obojeno jaje i objasnila mu čudo vaskrsenja poredeći život sa piletom koje razbija ljusku jajeta. Inače, ljuske obojenih jaja nalažena su u grobovima starim od 4.000 do 6.000 godina, širom Evrope i velikog dela Azije. Vuk Karadžić (1787. - 1864.) svjedoči da je običaj u potpunosti poštovan u doba njegovih istraživanja.

"O, Vaskrseniju se tuku šarenim i crvenim jajima to jest udaraju vrhovima jaje o jaje, pa kome se razbije, ono uzme onaj koji je razbio. To čine kod namastira (manastira) i kod crkve i nepoznati ljudi, ali treba najprije da vide jaje jedan drugome, jer neki probiju jaje odozdo te iscijede žujce i bjelance, pa naliju voska da je tvrđe", bilježi Karadžić.

Tucanijade

U ovom običaju je očigledno korijen svih "tucanijada" koje se danas održavaju u regionu, čak je i varanje sa voskom ostalo isto. Jedino što je u Vukovo doba razbijanje jaja praktikovano poslije službe u crkvi i nije trajalo dugo, dok se danas "tucanijade" pretvaraju u pravi društveni događaj za cijelo selo, sa takmičenjem, nagradama, cjelodnevnim programom i koncertom uveče, vašarom i višesedmičnim pripremama u kojima takmičari traže jaja sa najtvrđom ljuskom obilazeći sve salaše i prošlogodišnje pobjednike.

U poljoprivrednim domaćinstvima današnji praznik se proslavlja po ugledu na stara vremena: priprema se bogat ručak na kome su obavezna i jela od mladog zeleniša (zelena salata, špinat, rotkvice), meso, slatkiši, ofarbana jaja i naravno velika količina alkohola. Kuća i sto ukrašavaju se zelenilom i cvijećem, negdje vrbom ili jasikom, travom, jorgovanom, đurđevkom i lalama, naročito crvenim. Sad postoji čitava industrija uskršnjih ukrasa koji se kupuju u prodavnicama, ali, tradicionalno nastrojene domaćice uvijek više vole da same naprave dekoraciju.

Bojenje u lukovini (Foto: Julijana Kuzmić)

Obojena jaja ukućani će u veselju, poslije mesa, a prije kolača, porazbijati među sobom, a ko razbije više jaja, pobjeđuje u ovom malom takmičenju. Kako po pravilu drže živinu, poljoprivrednici obično imaju i najviše jaja za bojenje i ukrašavanje, prirodnim bojama iz biljaka, kupovnim iz marketa, prehrambenim bojama za jači efekat ili nekim neočekivanim sredstvom. Najvažnije je da su sve ove boje neškodljive za ljudsko zdravlje, pa, ako baš i probiju ljusku i budu pojedene, neće biti nikakvih posljedica.

Osim onih očekivanih, jer, kad se poslije posta, ko je postio, pojede veća količina mesa i tvrdo kuhanih jaja, događa se da stomak zaboli.


Tagovi

Farbanje jaja Vaskrs Običaji za Vaskrs Crveno jaje Tucanijada Post Značenje Običaj tucanja


Autorica

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorica tri romana i pjesnikinja u ilegali. Surađivala je s raznim redakcijama i portalima. Poseban interes pokazuje za život žena na selu.