Hoće li se blago uzlazni trend rasta cijena agri roba iz septembra preliti na oktobar?

Dočekali smo taj septemar i mjesec u kojem je zaustavljen trend pada terminskih cijena na berzama za agri robe. Ipak, od strane proizvođača toliko željeni skok i rast cijena nije se dogodio.

Promjena u monetarnim politikama niza zapadnih zemalja, predvođenih američkim FED-om, dovela je do smanjenja kamatnih stopa. Posljedica toga trebala bi biti povećana privredna aktivnost koja bi se u konačnici trebala reflektirati u rastu BDP-a. Međutim, osim toga, trebali bi vidjeti povećanu potražnju za generalno većinom berzovnih roba, pa tako i za agri robama, a kao posljedica onda i rast terminskih cijena na berzama.

I doista, cijene su porasle u septembru. Dijelom kao posljedica ciljanog smanjenja short pozicija od strane fondova i tržišta općenito (ili možda bolje rečeno početku gradnje long pozicije), a manjim dijelom i kao posljedica fundamentalnih promjena kod samih roba, od zaliha preko proizvodnih potencijala trenutnog roda, pa sve do sjetve i mogućih prinosa u novom tek nadolazećem rodu.

Revidirane procjene žetve 

Geopolitički kontekst u najbolju ruku ostao je nepromijenjen, uglavnom negativan, obzirom na kontinuiranu bipolarizaciju između blokova, prvenstveno misleći na Zapad vs BRICS. Ukrajina je fokus već više od dvije godine, a sukob između Izraela i Palestine prijeti da se raširi na cijeli Bliski Istok i možda i šire?

Evropska komisija izašla je s novim procjenama žetve u EU za 2024. pa se tako očekuje proizvodnja meke pšenice od 114,6 miliona tona što je 1,5 milion tona manje u odnosu na avgust i 9 posto manje u odnosu na 2023. Potom kukuruza od 60,1 miliona tona (0,9 miliona tona manje u odnosu na avgust i 4 posto manje u odnosu na 2023.), ječma od 50,4 miliona tona (0,9 miliona tona manje u odnosu na avgust, ali 6 posto više u odnosu na 2023.), uljane repice od 17,2 miliona tona (0,8 miliona tona manje u odnosu na avgust i 13 posto manje u odnosu na 2023.) te suncokreta od 9,5 miliona tona (0,4 miliona tona mnaje u odnosu na avgust i 3 posto manje u odnosu na 2023.).

Cijene kukuruza

U Ukrajini, tamošnje Ministarstvo poljoprivrede procjenjuje proizvodnju kukuruza u sezoni 2024/25 na 25,8 miliona tona s izvozom od 21,7 miliona tona. Iako su još uvijek previsoke u poređenju s konsenzusom, ove brojke odskaču od najnovijih procjena USDA-e koje se smatraju previsokima na 27,2 miliona tona proizvodnje i 21,7 miliona tona izvoza. Ništa bolje ni u Rusiji, gdje je vlada upravo povećala porez na izvoz kukuruza nakon vrlo loše žetve 2024/25. koja je u toku u zemlji.

Soju još uvijek podržava vrijeme koje se u Brazilu smatra presušnim za dobar napredak sjetve, dok tržište analizira štetu koju je za sobom ostavio uragan "Helene" na djelu infrastrukture za preradu i utovar soje, odnosno roba u Meksičkom zaljevu i zbog toga postoji strah od usporavanja operacija utovara.

Zbog toga je cijena sojine sačme snažno porasla krajem prošle sedmice. Uprkos padu sedmične izvozne prodaje prošle sedmice u Sjedinjenim Državama i uprkos pritisku žetve, tržište kukuruza pronalazi podršku u Chicagu kroz niže izglede za proizvodnju u Evropi, Crnom moru i Argentini.

Terminske cijene 

Na američkom CBOT-u terminska cijena pšenice za decembar porasla je na nivou mjeseca s 5,5 $/bu na 5,85 $/bu. Kukuruz je i dalje najjeftinija sirovina za proizvodnju stočne hrane, a terminska cijena ugovora za decembar također je porasla na nivou mjeseca s 4 $/bu, na 4,25 $/bu. I pšenica i kukuruz zadnji dan trgovanja u mjesecu završili su trgovinom u zelenome. Za kraj, terminska cijena soje novog roda, ugovora za studeni, porasla je s nivoa od 10 $/bu na 10,6 $/bu na nivou mjeseca, bez obzira što je zadnji dan trgovanja u septembru završila trgovinom u crvenome.

Cijena pšenice

Okrenemo li se prema evropskoj berzi, sličan je trend i ovdje. Terminske cijene pšenice na Euronextu za ugovor decembar, završile su mjesec na nivou iznad 222 €/t, što je porast od gotovo 6 €/t na nivou mjeseca. Što se tiče terminske cijene kukuruza, cijena ugovora za novembar je mjesec završila iznad 209 €/t, što je rast od 10 €/t na nivou mjeseca. Konačno, terminska cijena uljane repice, ugovor za novembar, mjesec je završila na nivou od 470 €/t, istom onom na kojem je i započela mjesec, ali uz veliku volatilnost.

Aflatoksin kao dodatan pritisak na tržište 

Na fizičkom tržištu, volatilnost nije tolika. U fokusu je trenutno kukuruz, obzirom da je berba u toku. Do daljnjeg možemo samo špekulirati s procjenama o urodu i reći da će to biti jedna, po prinosima u najboljem slučaju prosječna godina za naše proizvođače. Ono što će predstavljati izazov za sve u lancu je problem aflatoksina.

Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim berzama pratite na Baze podataka > Tržište

Ove godine, nije Hrvatska izoliran slučaj koji ima taj problem. I zemlje iz okruženja, Mađarska, Srbija, Bugarska i Rumunjska, imaju isti taj problem, možda čak i u većoj mjeri. Sve to skupa čini dodatan pritisak na tržište, ali i izazov za onu robu koja nije u skladu sa standardnim parametrima kvalitete.

Hoće li se ovaj blago uzlazni trend iz septembra preliti na oktobar ili će oktobar biti još jedan mjesec uzimanja profita fondova i špekulanata na berzi, ostaje nam za vidjeti. 

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor