Finska poljoprivreda: Početak mudrosti leži u prihvatanju realiteta

Tlo Finske, zemlje evropskog sjevera, veći je dio godine okovano ledom, a vegetacijska sezona traje kratko. Ipak, oni ostvaruju dobre agrarne rezultate - štaviše, ova država nastoji održati potpunu prehrambenu samoodrživost.

Dok ih ljeti krase dugi dani, zimski period donosi jednako duga mračna razdoblja.

"Početak mudrosti leži u prihvatanju realiteta", čuvena je izjava nekadašnjeg finskog predsjednika Juha Kustija Paasikivija, koja vjerno opisuje njihov mentalitet. Koliko je ova poruka važna, svjedoči natpis na spomeniku u centru Helsinkija, koji danas izgleda kao moderna metropola.

Ista filozofija dobro opisuje temelje Finske proizvodnje hrane. Oni su prihvatili činjenice, analizirali okruženje i pomoću tehnologije, discipline i pragmatičnog planiranja stvorili održiv sistem.

Realitet prostora

Riječ je o golemoj zemlji, kojoj 70% površine prekrivaju guste šume, a dobar dio otpada na hiljade jezera. Poljoprivredno zemljište čini tek ~10% ukupnog teritorija (oko 2,2 miliona hektara), a većinom je smješteno na jugu zemlje.

Broj farmi desetljećima opada, pa danas u zemlji djeluje oko 40.000 aktivnih poljoprivrednih gazdinstava. U godini njihova pristupanja EU, 1995. godine bilo ih je više od 80.000, a koliko je velika promjena zabilježena unutar manje od stoljeća, svjedoči podatak da ih je 1950. u Finskoj bilo 465.655.

Modernizacija i okrupnjavanje doveli su do toga da se prosječna finska farma danas proteže na 53 hektara, a čak 93% njih je u vlasništvu porodica koje se često, osim obrade zemlje, bave i šumarstvom i drugim djelatnostima - održavanjem cesta, turizmom i sl.

Finci se doimaju povučeni, nenametljivi i pragmatični. Cijene privatnost. Njihovo društvo izgrađeno je na međusobnom povjerenju i uvažavanju. Stoga se ističu visokim nivoom povjerenja, kako prema među sugrađanima, tako i prema institucijama.

Klasično selo kakvo mi poznajemo, u Finskoj nisam vidio. Ili je urbana sredina, ili ruralni prostor u kojemu se poljoprivredna domaćinstva nalaze raštrkana na svakih nekoliko kilometara. Tipične skandinavske crvene kuće, spremišta, silosi, okružene su oranicama i šumama.

Baš poput nas, Finci baštine tradiciju posjedovanja vikendica, brojni imaju vlastitu kućicu uz more ili jezero u kojem provode praznike.

Sauna je dio njihove tradicije, više ih je od tri miliona u ovoj zemlji.

Stočarstvo i zob stubovi proizvodnje

Finci su fokus poljoprivrede usmjerili na ono u čemu mogu biti najbolji. Njihov ukupni godišnji poljoprivredni rezultat iznosi oko 5 milijardi eura, a taj je volumen ostao stabilan kroz godine uprkos smanjenju broja farmera. Više od polovine tog iznosa odnosi se na stočarstvo, koje se na valu sistema podrški seli prema sjeveru zemlje.

U ratarstvu, gotovo polovinu obradivih površina koriste za uzgoj žitarica koje dobro podnose hladniju klimu. Finska zob glasi za jednu od najkvalitetnijih na svijetu, zbog čega su postali jedan od vodećih globalnih izvoznika. Hladna klima prirodno smanjuje broj nametnika, što je omogućilo i razvoj ekološke poljoprivrede, koja sudjeluje na više od 14% ukupnih površina.

Mladi krompir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

Svjetski su lider u proizvodnji i izvozu kima.

Šta nedostaje, to se uvozi?

Uvoze namirnice koje im klima ne dopušta proizvesti: voće, vino, povrće te goleme količine sirove kafe, budući da su među najvećim potrošačima po glavi stanovnika globalno.

Statistike pokazuju da Finci piju više nego dvostruko više kafe od nas, ali ju, češće konzumiraju kod kuće ili na poslu, nego u kafićima.

S druge strane, u izvozu dominiraju proizvodi visoke dodane vrijednosti: sirevi i maslac, meso, zob, votka te slatkiši.

Snažna industrija

Nokia, Fiskars, Kone ili Wolt globalno su prepoznatljiva imena finske industrije, a našim poljoprivrednicima dobro su poznati Valtra traktori, jer iz njihove tvornice u mjestu Suolahti na polja godišnje izađe oko 10.000 komada. Svaki četvrti novo-prodani traktor ovdje je domaći, Valtrin.

Finski poljoprivrednici zimi, kad je manje posla na imanjima, općinama i gradovima vrše čišćenje snijega i održavanje cesta

Nije u šoldima sve

Finska već osmu godinu zaredom predvodi popis Svjetskog izvještaja o sreći, koji objavljuje Centar za istraživanje blagostanja Sveučilišta Oxford u suradnji s Gallupom i UN-ovom Mrežom za rješenja održivog razvoja.

Ovaj izvještaj koji uzima u obzir BDP po glavi stanovnika, razinu socijalne podrške, očekivani zdrav životni vijek, slobode životnih izbora, velikodušnost i percepciju korupcije pokazuje da je za osobno zadovoljstvo potrebno kreirati zdrav društveni okvir.

Prosječna bruto plaća u Finskoj je gotovo 4.000 eura, medijalna oko 3.500 eura.

Djeca kupuju imanja od roditelja

Nasljeđivanje i generacijski prijenos imanja u Finskoj su zakonski uređeni procesi. Budući da su finske farme u većini slučajeva u porodičnom vlasništvu, cilj države je osigurati da se farme ne komadaju, već da ostanu ekonomske cjeline sposobne za konkurentnu proizvodnju.

Proces se rijetko prepušta "klasičnom" nasljeđivanju nakon smrti vlasnika, već se u većini slučajeva planira i provodi unaprijed, za života starijih vlasnika.

Finski poljoprivrednici obično prenose farmu na nasljednika dok su još aktivni, najčešće prodajom unutar porodice. Nasljednik (najčešće jedno od djece) kupuje farmu od roditelja, ali po nižoj cijeni od tržišne (npr. 60% od procijenjene vrijednosti).

Roditelji mogu prepisati farmu nasljedniku kao dar ili kombinaciju dara i prodaje, ali tu na scenu stupaju porezi, s nekim izuzećima za agrar. Da bi nasljednik dobio smanjenje poreza na nasljeđe mora nastaviti aktivno voditi poljoprivrednu i/ili šumarsku proizvodnju na toj farmi, te ju ne smije prodati niti prenamijeniti u idućih 5 godina.

Kiitos Suomi!