Brani kuću od zmija, lisica i lopova?

Morka je pravi ukras salaša i seoskog dvorišta. Porijeklom je iz oblasti južno od Sahare. Egipćani, antički Grci i Rimljani znali su za ovu živinu. U Evropu je stigla prije 13. vijeka, ali u početku je gajena kao ukrasna živina u manastirskim i dvorskim parkovima. Na seoska imanja Srednje Evrope stigla je, prema raspoloživim izvorima, u 19. vijeku od kada se gaji, prvenstveno u Panonskoj niziji.

Njeno meso se smatralo naročitom ponudom i izvozilo se stekavši tretman koje ima najrjeđa pernata divljač. Na Karibima i u južnoj Francuskoj služi se kao delikates, a na vojvođanskim salašima, naročito od pojave etno turizma, supa ili čorba od morke je redovno na jelovniku.

Morkača, biserka ili misirka?

Ime "morka" ili "morkača" ukazuje da je domovina ove ptice negdje iza mora - što je tačno. Drugo ime, "biserka" ukazuje na sitne bijele tačkice na sjajnom perju crne, sive ili tamnoplave boje, koje se često nalazilo na ženskim šeširima. Još jedan naziv, "misirka", ukazuje na Misir, staro ime za Egipat, takođe tačno, jer je morka zaista stigla iz egipatskih zemalja. Glava i vrat su goli, bez perja, snažne crvene, mrke ili plave boje, sa karakterističnom izraslinom na vrhu glave koja podsjeća na mali rog.

Koke kod Vidovića dnevno snesu 1.600 jaja: Dovoljno ih je samo pokupiti

Vrsta ima snažne kandže, prilagođene grebanju po tlu i nalaženju hrane. Morke su svaštojedi, poješće svaku biljnu hranu koju im gazda ponudi, a i same će se snaći loveći insekte, gliste i mekušce. Najviše im odgovara topla stepska klima, otvorena travnata područja, a prija im i svako kultivisano poljoprivredno zemljište. U toku jake hladnoće potrebno im je topao prostor. Spremne su da se sklupčaju oko velikog psa ili neke druge životinje da bi im bilo toplije.

Otporna živina

Druželjubive su i formiraju jata od 20 - 30 jedinki. Radije trče nego što lete, ali, kad je potrebno, mogu da polete na kratkoj relaciji, čak i unazad. Mladunci mogu da potrče ubrzo pošto se izlegu. Kako god, u pitanju je otporna živina koja se isplati vlasniku i odgajivaču. U verovanjima poljoprivrednika nema mnogo rasprave o morki. Poznato je - i provjereno - ubjeđenje da ova ptica brani kuću od zmija, lisice i svakog lopova - što je razumljivo, jer ima tako snažan prodoran krik da razbudi cio komšiluk, ali, niko se ne buni.

Navodno, ovim kričanjem morke prenose "novosti" od jata do jata i dižu uzbunu u životinjskom svijetu cijelog sela da je neko nepoznat i sa lošim namjerama u blizini.

Vjeruje se takođe da je supa i meso morke ljekovito, zato spadaju u obaveznu ponudu za bolesnike i slabašnu djecu. Supa je inače odlična, nešto tamnija od kokošije i jačeg ukusa. Meso bolje pokazuje svoje kvalitete u kuhanim jelima.

Jaja su manja od kokošijih i značajno tvrđa, zato su obavezna u toku uskršnjih praznika, kad je potrebno razbiti protivničko jaje. Međutim, ako se ova mala prevara primijeti, borac koji je u borbu krenuo sa morčijim jajetom ima da istrpi sankcije.