Biber: Za varenje, prehladu i lijepe bebine obrve?

Biber (Piper nigrum) pripada porodici biljaka penjačica iz roda Piperaceae. Uzgaja se zbog plodova, bobica koje se suše i koriste kao začin. Postoji u varijantama crni biber, što su kuhane i osušene nezrele bobice, zeleni, koji se dobija od sušenih nezrelih bobica, crveni, od neoljuštene zrele bobice, i bijeli, koji potiče od sušenih zrelih sjemenki.

Potiče iz Indije i gaji se u svim tropskim krajevima. Trenutno u proizvodnji prednjači Vijetnam, sa oko 34% svjetskog usjeva bibera, od 2008. godine, a slijede Indonezija, Indija, Brazil i Malezija.

Ovaj začin je korišten u Evropi od antičkog doba zbog ljutog ukusa i ljekovitih svojstava. Dodatak je sosovima, marinadama i uopšte svim slanim jelima kojima poboljšava ukus. Ljutinu duguje spoju koji se zove piperin. Njime se najviše trgovalo u historiji i dostizao je vrijednost jednaku vrijednosti zlata u doba srednjeg vijeka, zbog opasnih putovanja preko bliskoistočnih zemalja. Kad su otkriveni pomorski putevi preko dalekih zemalja, i Vasko de Gama dovezao prvi tovar bibera 1498. godine, i cijena je postala manje drastična.

Da li je čaroban?

Najviše je korišten začin u evropskoj kuhinji, obično "ide" u paru sa solju i u restoranima širom svijeta na stolovima stoje posude za so i biber. U davna vremena ljudi su primijetili da produžava rok trajanja namirnica (zbog antimikotičkog dejstva) te da samim tim može da učini čudo i gotovo trulo meso pretvori u jestivo. Uz sva dobra svojstva koja ima, ni biber nije čaroban. Cijenjen je u narodnoj medicini zbog sposobnosti da poboljša varenje, ubrzava metabolizam, jača imunitet, djeluje antioksidativno i protivupalno, u kuhanoj rakiji liječi prehladu, a eterično ulje povoljno djeluje na kožu i kosu.

Kurkuma u kombinaciji sa crnim biberom može da izazove oštećenje jetre?

Poljoprivrednici su znači za ova dejstva, a bilo im je poznato i da s njim ne treba da se pretjeruje, bilo u liječenju bilo u ishrani, jer može doći do problema sa želucem ili hemoroidima.

Obavezan na svadbenoj trpezi

Uz biber su vezana mnoga vjerovanja. Smatra se simbolom bogatstva koji treba da bude redovno na stolu u ozbiljnoj "domaćinskoj" kući. "Maleno je zrno biberovo, ali pred gospodu izlazi", bilježi Vuk Karadžić.

Trudnice su jele cijela tri zrna, da bi beba imala lijepe crne obrve. Djevojka neopaženo uzima zrno bibera od prazničnog ručka ili večere, krije ga u njedra da tako prenoći, pa onda s tim zrnom obilazi oko momka da bi joj uzvratio ljubav. Biberče, junak narodnih pripovjedaka, rođen je tako što je njegova majka pojela zrno bibera, a momak poslije narastao velik i jak, ubio aždaju i oženio se carevom kćerkom. Priče o Biberčetovim podvizima, u različitima varijantama, poznate su većini naroda Balkana što samo dokazuje koliko ovo sitno zrno uživa ugled i pažnju u najširim slojevima.

Biber se pominje u narodnim pjesmama i pričama, a ljekari još od srednjeg vijeka predlažu da se ovaj začin nađe na svadbenoj trpezi, što zbog svoje osobine da "grije" što zbog pretpostavke da poboljšava plodnost mladog para.