Kolokvijalno kažemo da tržište ulazi u tzv. weather market. Kad je tako, ne treba čuditi da su u zadnja dva dana trgovanja u mjesecu cijene oslabile, a tržište vratilo dio dobitaka.
Sve važno i za tržište interesantno u mjesecu aprilu dogodilo se prošle sedmice. Sad već sa sigurnošću možemo reći da smo u februaru vidjeli dno cijena na berzama koje potencijalno možemo testirati tek nakon ljetne žetve, pod uvjetom da se ostvare svi proizvodni potencijali u glavnim proizvođačkim regijama svijeta. Trend rasta cijena na berzama koji je započeo sredinom marta nastavio se i u aprilu, tako da bikovi i dalje imaju dominaciju nad medvjedima (bullish optimistično, bearish pesimistično).
Što se to u aprilu dogodilo? U prvom redu kombinacija geopolitičke nestabilnosti i novih turbulencija u ratu između Ukrajine i Rusije, a potom trenutno nepovoljni vremenski uvjeti u ključnim proizvođačkim regijama svijeta, stvorili su okruženje povećanog rizika, što fondovi koji su imali rekordne short pozicije (očekivanja da će cijena pasti), jednostavno nisu htjeli prihvatiti te su počeli kupovati natrag futurese (budućnosnice) i smanjivati svoje short pozicije.
U samo nekoliko dana, ukupno s obje strane Atlantika, fondovi su smanjili svoju poziciju sa 78 miliona tona short, na 63,7 miliona tona short, od čega 24,4 miliona tona kukuruza, 21,7 miliona tona soje i 17,6 miliona tona raznih pšenica. Kao rezultat svega toga, Euronext i Chicago vratili su se na svoje najviše nivoe još od prošlog decembra. I ostale agri robe dijelom su popratile trend.
Kada se govori o vremenskim prilikama u ključnim proizvođačkim regijama svijeta, srednji zapad SAD-a je suši nego što je to poželjno u ovom trenutku, ali uz najavu oluja po prognozama. Zapadna Evropa treba sunce i toplije vrijeme, Rusija je presuha i pretopla te su kiše u sljedeće dvije sedmice nasušno potrebne. U Paragvaju se očekuju oluje u sljedećih desetak dana, Brazil je prevruć, a Argentina je širom otvorena za žetvu. Ipak, mjesec pred nama je ključan kada se razvijaju usjevi i zato će u narednim sedmicama veliki fokus tržišta biti upravo na vremenskim prilikama u svijetu.
Inače, kolokvijalno kažemo da tržište ulazi u tzv. weather market. Kad je tako, ne treba čuditi da su u zadnja dva dana trgovanja u mjesecu cijene oslabile, a tržište vratilo dio dobitaka. Osim tehničkog aspekta, one su također pozdravile povratak nešto padavina u suhoj zoni južne Rusije. Međutim, to neće biti dovoljno za kompenzaciju deficita vode koji postoji od ranog proljeća, te bi ponovno moglo dovesti do korekcija cijena. U međuvremenu, u zapadnoj Evropi, vrijeme je i dalje posebno ćudljivo, izazivajući daljnje sumnje na tržištu o proizvodnom potencijalu. Suhi uvjeti iznad zapadne Australije također počinju privlačiti pažnju. Iako je još uvijek rano u sezoni, lokalni ataše USDA-e predviđa proizvodnju pšenice od 25,8 miliona tona, što bi urod 2024.-25. svrstalo ispod prosjeka posljednjih godina.
Na međunarodnoj sceni, marokanski ONICL najavio je nastavak politike subvencioniranja otkupa pšenice do kraja godine, s obzirom na vrlo nisku prognozu žetve za ovu zemlju zbog nedostatka padavina.
U uljaricama, avgustovski ugovor za uljanu repicu na Euronextu testirao je nivo od 465 €/t iz oktobra prošle godine, dok je evropska proizvodnja ugrožena. Padavine, nedostatak sunca i niske temperature mogu nepovoljno utjecati na prinose, čak i ako je zasad teško tačno procijeniti gubitak. Dok će potreba za uvozom iz Australije biti velika, operateri se također boje problema sa sjetvom na zapadu zemlje.
Ništa drugačija slika niti s one strane Atlantika, odnosno na CBOT-u. Tržišta su i dalje nestabilna jer se sjetva kukuruza i soje nastavlja u SAD-u. Kao i obično, to je izvor stresa za sve učesnike, što se odmah odražava na cijene. Prema najnovijim podacima, sjetva kukuruza dovršena je na 27 posto ukupno procijenjenih površina, što je unutar očekivanja tržišta i 5 postotnih bodova iznad prosjeka zadnjih godina. Što se tiče soje, zasijano je 18 posto ukupno procijenjenih površina, u usporedbi s prosjekom od 10 posto posljednjih godina. Još uvijek je predmet rasprave, površina će biti ključna tačka za ostatak sezone, a prvi mjesečni izvještaj USDA koje prikazuje podatke za nadolazeću sezonu bit će objavljen u maj.
Tajo će izvještaj također pružiti dodatne pojedinosti o južnoameričkoj proizvodnji kukuruza, s obzirom na velike razlike između različitih procjena. Što se tiče američke pšenice, trenutno je 49 posto ozime pšenice ocijenjeno u dobrom do izvrsnom stanju, što je jedan postotni bod manje nego prošle sedmice. Sjetva proljetne pšenice dobro napreduje, dovršena je na 34 posto procijenjenih površina, u usporedbi s 28 posto u isto vrijeme prošle godine.
Gdje se danas nalaze cijene? Terminske cijene pšenice starog roda na Euronextu završile su mjesec blago ispod nivoa od 205 €/t, što znači da je nakon vrlo volatilnog mjeseca, na nivou mjeseca porasla samo 1,25 €/t, dok su terminske za kukuruz starog roda probile prema gore granicu od 200 €/t, te na mjesečnom nivou porasle 7-8 €/t. Cijena novog roda pšenice pak je porasla 9 €/t na nivou mjeseca, no još je značajnije da novi rod trenutno ima premiju od više od 20 €/t u odnosu na stari. To nije realna premija, što znači da u periodu pred nama možemo ili očekivati pad za novi rod pšenice ili porast za stari.
Što se tiče novog roda kukuruza, trend je isti kao za stari rod te je cijena također na nivou mjeseca porasla za 8 €/t.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim berzama pratite na Baze podataka > Tržište
Što se događalo na CBOT-u? Terminske cijene pšenice za maj porasle su na nivou mjeseca s 5,6 $/bušela na 5,85 $/bu, premda je unutar mjeseca volatilnost bila velika, a cijene su bile u jednom trenutku dotakle nivo od 6,15 $/bu. Kukuruz je i dalje najjeftinija sirovina za proizvodnju stočne hrane, a terminska cijena ugovora za maj je na nivou mjeseca nepromijenjana, 4,4 $/bu. Za kraj, terminska cijena soje ugovora za maj je pala na mjesečnom nivou i trenutno je ispod nivoa od 11,5$/bu.
April je uglavnom potvrdio rast cijena roba na berzama započet sredinom marta, posebno na MATIF-u. Dio tog rasta prenio se i na cijene fizičke robe, međutim krajnji potrošači još uvijek nisu u potpunosti spremni prihvatiti ga, nadajući se da će u mjesecima pred nama ipak ostati na nižim nivoima. Hoće li to tako i biti ovisit će prvenstveno o vremenskim (ne)prilikama u ključnim proizvođačkim regijama svijeta, a to znači samo povećanu volatilnost na berzama. U tom kontekstu maj će biti vrlo uzbudljiv mjesec.
Tagovi
Autor
