Ako ih otpušem sve - ispunit će mi se želja

Maslačak (Taraxacum officinale) je izdržljiva biljna vrsta iz porodice Asteraceae. Raste u krajevima umjerene klime, na travnjacima, pored puteva, na obalama i drugim mjestima sa vlažnim tlom. Izgled biljke zavisi od ekoloških uslova. Korijen dostiže dužinu oko pola metra, tako da je maslačak, zahvaljujući korijenovom sistemu, vrlo tolerantan prema spoljašnjim uslovima.

Eksperimenti čuvanja sjemenki

Stablo je uspravno, okruglo, šuplje, visine oko 20 centimetara i sadrži po jednu cvast. Listovi su izduženi, režnjeviti ili ne, grupisani u jednu lisnu rozetu. Cvjetovi su jarko žute boje. Cijela biljka je fotosenzitivna, što znači da se cvjetovi zatvaraju sa zalaskom sunca ili kad je oblačno vrijeme. Period cvjetanja je od aprila do oktobra. Kad plod sazri, sjemenke, snabdjevene malim "propelerima", lako se raznose vjetrom.

Eksperimenti su pokazali da ove sjemenke, kad se zakopaju u glinovitu ilovaču, gube sposobnost klijanja poslije 12 godina, a kad se zakopaju u pjeskovitu ilovaču, onda gube sposobnost klijanja poslije osam godina.

Ova biljka je od starih vremena poznata kao ljekovita. Korijen, list i cvijet koriste se u narodnoj i savremenoj medicini. Bogat je gvožđem i kalijumom, vitaminima A i K i djeluje kao snažan detoksikator. Poboljšava varenje, jača imunitet. Korijen sadrži inulin, pa se koristi za čaj i tinkture koje stimulišu rad jetre, lučenje žuči, poboljšanje varenja, zdravlje crijeva i snižavanje holesterola. List djeluje kao diuretik, pomaže izbacivanju viška tečnosti i smanjuje otoke.

Od svježeg lista pravi se salata korisna za krvnu sliku, a od cvjetova sirup koji ublažava kašalj i bol u grlu i jača imunitet. Cvjetovi također služe za bojenje uskršnjih jaja u žutu boju.

Ispunjena želja

O značaju i omiljenosti maslačka svjedoče njegovim brojni narodni nazivi: radič, popina pogačica, žutinica, žućanik, žuto zelje, mljekača, mliječnik, milosavka, smetanka, popino gumno, italijanska salata, gubica itd. O ovoj biljci postoje mnoga ukorijenjena vjerovanja. Sve tradicije povezuju ga sa Suncem. Prema jednoj legendi, maslačak je želio da liči na Sunce, Mjesec i zvijezde. Želja mu se ispunila: cvijet liči na Sunce, zreo plod na pun Mjesec, a sjemenke, kad se puhne u cvast, na zvijezde.

Puhanje u zrelu njegovu cvast, tako da se sjeme razleti, također je staro i potiče iz keltske tradicije. Smatra se da se onom ko otpuše sjemenke ispunjava želja. Ko uspije da ih otpuše sve iz prvog pokušaja, to znači da mu je ljubav uzvraćena, ako ne uspije, znači da je draga osoba rezervisana i još nije spremna da nekome uzvrati ljubav. Otpuhane sjemenke, opet po vjerovanju, nose misli i naklonost voljenoj osobi.

Maslačak nije samo prepoznatljivi ukras livada i polja - on je i ključan izvor hrane za pčele

Po drugom vjerovanju, broj preostalih sjemenki poslije puhanja značio je koliko djece će djevojka imati kad se uda. Za poljoprivrednike, ova biljka simbolizuje mir, toplinu doma, jedinstvo, nadu, ljeto i djetinjstvo. Vjeruje se da doprinosi sreći i uspješnosti. Moguće je da je nekadašnjim pastirima maslačak služio kao orijentir, jer se cvjetovi otvaraju sat poslije izlaska sunca i zatvaraju prije sumraka.

Djeca su ukrašavana cvjetovima ove biljke, radi zdravlja i bogatstva, a vjenčići od nje pleteni su za velike praznike u toplijem dijelu godine, iz istog razloga.