Sakupljanje bilja nije igra. Cvijet, list, plod, kora, sjeme ili korijen - kad i kako ih brati da sačuvate i biljku i ljekovitost?
Za mnoge je sakupljanje ljekovitog bilja više od hobija ili posla, ali ovaj susret s prirodom traži znanje, strpljenje i odgovornost. Treba imati na umu da biljke nisu neiscrpan resurs, svaka nepravilna berba ostavlja trag. Zato je važno znati šta, kada i kako sakupljati, ne samo zbog kvaliteta biljke, nego i zbog njenog opstanka.
Bilje treba poznavati na terenu, navodi Igor Tomašević iz PSSRS, preporučivši sakupljanje samo onog koje dobro poznajete. Pri tome, radite to što je moguće pažljivije, izbjegavajući berbu na kiši i dok ima rose.
"Kada počnete da sakupljate određenu vrstu, potrebno je ljepše primjerke ostaviti za razmnožavanje. Praksa je da se ostavi jedna desetina zasada, s tim da se naredne godine površina ne eksploatiše, izuzetno je važno vrijeme branja određene vrste, kao i koji dio se bere", napominje Tomašević.
Cvijet se, kako ističe, bere tokom cvjetanja, najbolje na samom početku, a precvjetale i uvele cvjetove ne treba brati jer nemaju vrijednost. Berba se vrši ručno, pazeći da cvjetne stabljike budu što kraće. Sušenje može biti prirodno ili vještačko, a vrijeme sušenja varira od 3 do 6 dana.
Suho cvijeće se pakuje u kartonske kutije, bez nabijanja. Velike vreće od slame treba izbjegavati jer izazivaju mehanička oštećenja.
Kada je riječ o listu, također je početak cvjetanja najpogodnije vrijeme za njihovo branje.
"Treba izbjegavati branje sa veoma mladih biljaka, jer su tada listovi puni vode i siromašni aktivnim materijama. Ne treba brati listove sa biljaka u punom cvijetu", kaže savjetodavac, dodavši kako je sušenje lista isto što i sušenje cvijeta, a u zavisnosti od vrste i uslova ovog procesa, vrijeme je do 8 dana. Pakuje se u kutije, a može biti i u papirnim vrećama.
Nadzemni dio biljke, pojašnjava, odnosi se na 25-30 cm gornjih dijelova biljke u cvijetu. Kao i kod cvijeća i ova berba se obavlja na početku cvjetanja. U slučajevima većih površina može se kositi srpom ili makazama. Za sušenje i skladištenje važe isti uslovi kao i za prethodne dijelove.
Kod sakupljanja kora, Tomašević navodi da se ona uklanja sa mladih grana i stabljika. Kora koja je stara i napukla nije pogodna za upotrebu. Siječe se nožem i oljušti u rano proljeće prije cvjetanja.
"Ako se ne ukloni u proljeće, može se ukloniti u kasnu jesen. Poslije skidanja, radi lakšeg sušenja i skladištenja, koru siječemo na uzdužne trake širine 2-3 cm i dužine 10-30 cm", pojašnjava ovaj stručnjak, istakavši da za razliku od prethodno navedenih biljnih organa, kora se može sušiti na suncu.
Za berbu plodova, vrijeme varira, tako da se u nekim slučajevima bere zreo, a kod nekih vrsta polu-zreo (nezreo).
"Većina mesnatih se bere zrela, a većina suhih prije zrenja", kaže i dodaje da se i plodovi mogu sušiti na suncu. Posebnu pažnju treba obratiti na sušenje mesnatih plodova (nara) kako bi se spriječilo kvarenje i propadanje robe.
Sjeme je se bere kada je potpuno zrelo. Nakon sušenja posebnu pažnju treba obratiti na njegovo čuvanje. Treba ga pakovati u obložene kese ili kutije, jer je većina sjemena privlačna hrana za glodare zbog obično visokog sadržaja masti.
Korijen i rizom su podzemni organi biljaka. Kopaju se u jesen kada opadne lišće. Uz jesen, berba se može obaviti i u rano proljeće. U nekim slučajevima, ekstrahuje se u vrijeme cvjetanja biljke.
"Prilikom sakupljanja korijena ili lukovica, 30% biljne populacije treba ostaviti netaknuto", napominje Tomašević, pojasnivši da se u zavisnosti od vremena berbe mijenja i hemijski sastav, tako da za iste vrste korijen ubran u proljeće i korijen ubran u jesen mogu imati značajno različit sastav, a samim tim i kvalitet.
Nakon vađenja, korijen se čisti od ostataka zemlje, uklanjaju se truli dijelovi i dobro opere. Može se sušiti na suncu, ali za brže sušenje potrebno je prethodno ga isjeći na uzdužne trake.
"Treba naglasiti da je nakon uklanjanja korijena potrebno odsjeći glavicu korijena i vratiti je u zemlju kako bi se iz nje razvila nova biljka", savjetuje ovaj stručnjak.
Tagovi
Autorica
