Sladić se koristi kao prirodni zaslađivač i cijenjen je u narodnoj medicini

Sladić ili slatki korijen Glycyrrhiza glabra je izuzetno cijenjen u narodnoj medicini. Odlikuje se slatkim okusom i zbog toga se koristi kao prirodni zaslađivač.

Njegova prednost kao usjeva je što ima veoma dobro razvijen korijenov sistem. Zbog toga se može uzgajati na parcelama gdje nije isplativo uzgajanje drugih kultura. Pokazao se i kao odlična biljka za sprečavanje erozije zemljišta.

Priprema zemljišta

Najbolji predusjevi za sjetvu sladića su strne žitarice, okopavine ili zatravnjene livade koje se po prvi put obrađuju. Ova biljna vrsta je višegodišnja i zbog toga je neophodno dobro pripremiti zemljište. Kada se radi proljetna sjetva, najbolje je obaviti jesenje duboko oranje, a za jesenju se ono se obavlja odmah poslije skidanja predusjeva. Neposredno prije sjetve se obavlja predsjetvena priprema.

Kada se uzgaja na plodnom zemljištu dobrih vodno - vazdušnih osobina već poslije dvije godine prekrije površinu.

Razmnožavanje sladića

Može da se razmnožava sjetvom sjemena ili sadnjom korijenovih reznica. Sjetva sjemena se manje praktikuje zbog slabije klijavosti. Razlog tome je tvrda sjemenjača, omotač sjemena. Proljetna sjetva se obavlja tokom marta, a jesenju je najbolje je obaviti u plasteniku. Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 20ºC. Prve biljčice će se pojaviti poslije dvije do tri sedmice.

Termin se prilagođava vremenskim uslovima, jer sladiću odgovara toplije vrijeme. Zbog lošijeg klijanja i nicanja bolje ga je posijati u sjetvene posude, a saditi presadnice na stalno mjesto. Sije se na maksimalnu dubinu od jednog centimetra. Kako bi ubrzali i pospješili klijanje, sjeme se potopi u vodu na 24h. Za dobivanje kvalitetnih presadnica mlade biljčice se pikiraju kako bi se što bolje razvile. Sadnja se obavlja se na međuredni razmak od 100cm, a razmak u redu je 60cm.

Sadnja reznica korijena je mnogo češći način razmnožavanja sladića. Reznice se uzimaju s korijena biljaka koje su stare dvije do tri godine i dobro razvijene. Sadi se u proljeće što ranije, a u jesen poslije prvih jesenjih kiša. U oba slučaja se obavlja u toplo zemljište koje ima dovoljno vlage i hraniva, a reznice se polažu horizontalno.

Međuredni razmak je jedan metar, u redu 0,5 metara. Odaberite osunčana mjesta, zaštićena od vjetra. Ne podnosi doline u kojima se zadržava mraz. U prirodi raste pored potoka i trebaće mu voda, posebno prvih godina.

Briga o usjevu

Veoma rijetko će ga trebati đubriti, ali je neophodno prvih godina zbog sporog rasta i razvoja. Prva prihrana se obavlja čim se ukažu redovi, a druga tri do četiri sedmice poslije. Pripada porodici mahunarki što znači da obavlja azotofiksaciju. Odgovaraće mu malčiranje. Osim što će spriječiti rast korova, malč će dati dodatne hranjive materije i zadržati vodu.

Za dobar rast i razvoj neophodno ga je zalijevati u početnim godinama.

Što se tiče bolesti i štetočina, nije problematična biljka. Štete mogu napraviti zečevi i puževi. Od insekata na sladiću se mogu javiti paukove grinje i gusjenica nekih vrsta, a od biljnih bolesti pepelnica.

Raste sporo i prvih godina ga je potrebno okopavati kako bi se suzbili korovi. Prazna mjesta se popunjavaju novim biljkama. Kada se dovoljno razvije, pokriće površinu zemljišta i tada su korovi manji problem.

U prve dvije godine na istoj parceli, dok biljke nisu zatvorile redove, možemo uzgajati jednogodišnje biljke plitkog korijena. Najbolje će odgovarati neven.

Stabljike su jednogodišnje i uklanjaju se svake jeseni. Tako se omogućava nesmetan razvoj novih u narednoj godini i sprječava širenje bolesti i štetočina u zasadu. Ova mjera se izvodi košenjem na visinu reza od 5 do 20 cm.

Dobrobiti sladića

U sladiću je pronađeno mnogo ljekovitih supstanci kao što su flavonoidi i fitoestrogeni. Aktivna tvar u njemu je glicirizin, koji je 50 puta slađi od šećera. On ima brojne ljekovite učinke, a u narodnoj medicini se koristi za liječenje mnogih oboljenja kao što su astma, depresija, kronični umor, virusne i gljivične infekcije, bolesti jetre, tuberkuloza, artritis i mnoge druge. 

Ima brojne antidepresivne sastojke te je time dobra zamjena za gospinu travu. Zbog djelovanja na hormon kortizol pojačava otpornost na stres, pa se preporučuje koristiti ga tokom teških fizičkih i psihičkih napora.