Šeboj - antičko cvijeće turskog imena sije se u junu i julue

Naziv šeboj potiče od turske riječi şebboy. Uzgajao se još u antičko doba. Vjeruje se da su ga stari Grci hibridno uzgajali, jer se ne može pronaći samonikli u prirodi. Uzgajan je zbog ljepote cvjetova, ali i zbog ljekovitih svojstava. Nježan miris cvijeta bio je upotrebljavan za parfeme.

I cvijeće ima svoju historiju

Latinsko ime šeboja je Cheiranthus i potiče od grčkih riječi cheir, što znači ruka i anthos, što znači cvijet. Englezi su mu još 1569. godine dali ime wallflower. U prijevodu sa engleskog jezika šeboj bi značio "zidni cvijet". Tako ga je bar nazvao ondašnji botaničar John Gerrard. On u svojim spisima objašnjava da šeboj raste na zidovima od cigle i kamenim zidovima, u ćoškovima crkvenih dvorišta i drugim kamenitim mjestima. Pri tom Gerrard aludira i na to da je biljka dobila ime zbog ljubavi prema dobroj drenaži i suncu.

Koliko je  šeboj nekada davno bio popularan kod nas, podsjećaju nas narodne pjesme, predanja, ljubavna poezija. Često se nalazio u stihovima, poput onog Jove Jovanovića Zmaja, koji u pjesmi "Kod ovako divne noći" pominje "šeboj cveće, koje se po prozoru razmeće".

Nekada je bio cijenjen kao rezano cvijeće

Šeboj je zahvalna biljka. Jednom posijana, cvjeta više godina i tek onda nestaje. Međutim, iako je višegodišnja biljka, koja poslije druge godine odrveni, najčešće se uzgaja kao dvogodišnja biljka, jer najobilnije cvjeta i ima ujednačen habitus baš u drugoj godini. Polugrmolika je i zeljasta, pri dnu i polu-drvenasta. U visinu raste od 20 cm do 50 cm. Listovi su mu zeleni, duguljasti, a pri vrhu šiljasti. Cvjetovi šeboja imaju četiri latice. Puni su ili jednostavni, gusto skupljeni u grozdaste cvasti pri vrhu stabljike. Boje šeboja su crvena, roza, narandžasta, žuta. ljubičasta. Miris cvjetova je ugodan i nježan i prožima cijelo dvorište.

Šeboj se u narodu zove još i romanija. Uzgaja se u vrtovima kao ukrasna vrtna biljka. Može se saditi u žardinjerama i saksijama. Patuljasti šeboj je dobar izbor za sadnju u kamenjare i na vrtne leje u kombinaciji sa jednogodišnjim i dvogodišnjim cvećem. Više sorte šeboja su pogodne za sađenje u grupama.

Želite oblikovati kamenjar? Ove biljne vrste su idealne!

Juni je mjesec za sjetvu šeboja

Šeboj se razmnožava sjetvom sjemena. U jednom gramu ima oko 600 sjemenki i one zadržavaju klijavost od tri do četiri godine. Sjetva počinje u junu i julu u otvorenim lejama. U augustu rasad se rasađuje na rastojanju od 10 centimetara, a u septembru i oktobru biljke se sade na stalno mjesto sa razmakom od 20 cm do 30 cm. Uspijeva dobro na svim položajima, ali mu najbolje odgovaraju sunčana mjesta i bogato suglinasto zemljište.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor