Pravilno njegujte sobno cvijeće i zimi

Kod njege i zaštite sobnog cvijeća tokom zime potrebno je primjeniti sledeće savete, kako bi biljke bile zdrave, otporne i uspešno se razvijale tokom predstojećeg godišnjeg doba.

Smanjite zalivanje 

Po pravilu, cvjetnice u jesen smanjuju potrošnju vode na minimum. Zato je poželjno stalno pratiti nivo vlažnosti, a količinu zalivanja prilagoditi njihovim potrebama. Sa padom temperature one automatski redukuju potrošnju vode jer se usporavaju svi fiziološki procesi. I zato se povećava rizik od prekomjernog vlaženja i mogućnost pojave truljenja korjena. U ovo godišnje doba ne preporučuje se presađivanje biljaka. Najbolje je to uraditi na proljeće. 

Pažljivo sa prihranom

U jesen opada i potrošnja hranjivih materija, zato se već u oktobru prestaje sa prihranom sobnih biljaka. Prekomjerno dodavanje bilo kog tipa hraniva može da prouzrokuje gomilanje soli u supstratu, što može dovesti do fitotoksičnosti. Stepen i brzina potrošnje korisnih elemenata zavisi od temperature vazduha. Kada ona padne, počinju da se stvaraju uslovi slični mirovanju sa minimalnim ili nikakvim rastom. Neiskorišteno hranivo se akumulira u supstratu. Izuzetak su biljke kao što su: mlječika (Euphorbia), azaleja (Azalea), ciklama (Cuclamen), koje cvjetaju od pozne jeseni pa sve do zime. Zato je njih potrebno prihranjivati.

Odstranite osušene dijelove 

Kod sobnih biljaka, od aktuelnih aktivnosti, nastavlja se sa odstranjivanjem osušenih ili oštećenih cvjetova. Posebno je osetljiva poinzecija (Božićna zvijezda), prije svega na kratke dane. Zato nije dovoljno da ih samo prihranjujemo i zalivamo već treba paziti da dobijaju dovoljnu dozu prirodne dnevne svjetlosti. 

Božićna zvijezda pravi je ukras za praznike - kako ju očuvati i za sljedeću godinu

Kod lisnih - dekorativnih vrsta, nastavlja se odstranjivanje oštećenih i uginulih listova. Preporučuje se da se više ne orošavaju ili da se prskanje znatno redukuje. U periodu prije početka grijanja prostorija u stanu, biljkama može da šteti ne samo povećana vlažnost vazduha već i kapljice koje se zadrže na listovima. 

Provjerite da li ima truleži

Stabljike i korijenje biljaka treba kontrolisati kako bi ustanovili da li ih je napala trulež jer baš u ovom periodu postoji opasnost da pogrešno procjenimo potrošnju vode. Ako se ova bolest pojavi poželjno je prskanje benomilom i teldorom. 

Veoma važno je odstraniti svaki osušen ili uveo list i cvijet jer predstavljaju potencijalnu opasnost od bolesti koju prouzrokuje siva plijesan (Botritis sp.). Na ovo oboljenje su osjetljive prije svega afričke ljubičice (Saintpaulia) i ciklama. 

Pored dobre njege, preventivna zaštita fungicidima je bolje rešenje od čekanja da se infekcija pojavi. Pjege na listovima se pojavljuju kada su listovi veoma mokri ili je vazduh jako zasićen vlagom. 

Koristiti zimske akaricide

Biljke treba preventivno kontrolisati od napada grinja, bijele leptiraste, vunaste i štitaste vaši. Bijelim lisnim vašima i grinjama odgovaraju topli i suvi uslovi, a naročito im pogoduje centralno grijanje. Pošto prolaze kroz nekoliko razvojnih faza - od jaja, preko larve, do odrasle jedinke - njihovo suzbijanje je mnogo teže. Mogu se likvidirati tek u stadijumu zrelosti, ali i u stadijumu jaja, samo što je tada njihovo pronalaženje veći problem jer su jaja jedva vidljiva golim okom. 

Za suzbijanje grinja u ovom periodu koriste se zimski akaricidi koji djeluju na jaja, npr. nisoron i talstar koji ima tzv. knock down (počisti ih) efekat na odrasle jedinke. On je ujedno i insekticid sa kontaktnim djelovanjem i na sve štetne insekte koji su problem u zimskom periodu. Što se tiče vunastih i štitastih vaši one se sa padom temperature povlače dublje u zemlju tako da treba koristiti sistemične insekticide preko zemljišta, zalivanjem npr. prestižom, confidorom. Mogu se kombinovati nisoron i talstar. Tretiranje obaviti na terasi ili u prostoriji u kojoj se ne boravi.

Kako se riješiti mušica

Veliki problem mogu da budu i mušice (Sciaride, Foridae, Bradizia sp.). Ovi sitni insekti polažu jajašca na površini supstrata, larve kasnije žive od odumrlog i materijala u razlaganju, kao što je npr. treset, odumrlo lišće i korijenje. Ne radi se, dakle, samo o neprijatnom osjećaju kada nam ovi insekti ulete u lice, već i činjenica da se larve hrane tkivom korijena. Vjerojatnost za njihovu pojavu je veća ukoliko je povećana vlažnost supstrata, odnosno, ako se pretjera sa zalivanjem, objašnjava diplomirani inženjer, Ljiljana Krsmanović, iz PSSS Mladenovac.