Portulak je bogat izvor omega 3 masnih kiselina, u Kini ima status povrća za dug život

Kao ljekovita biljka portulak, tušanj ili tušt (lat. Portulaca oleracea) je poznat još od vremena Hipokrata i od davnina je smatran za biljku čije sjeme ima svojstvo čišćenja organizma dok se lišće koristilo za zarastanje rana i pospješivanje mokrenja. Posebnost ove biljke je da se cvjetovi otvaraju samo ujutro i to pod uvjetom da je vrijeme sunčano. Postoje vrtne forme koje daju cvjetove lijepo obojanih latica.

Portulak za različite ljude koji ga prepoznaju ima različito značenje. Za neke je to jestiva i ljekovita biljka i kao takva ih najčešće asocira na salatu, nekima je to korov koji je potrebno okopati, a nekima pri spomenu prvo na pamet pada ukrasna biljka. Poneki ljudi ga beru za krmivo. U svojoj pradomovini Kini ima status povrća za dug život. 

Za jedne korov, za drugo povrće

Rasprostiranje i stanište: prvobitno potječe iz Kine i Indije. Rasprostranjen je po Euroazijskom kontinentu, Sjevernoj Africi i Australiji. Nije poznato kako je dospio u Ameriku, a nagađa se da je rasprostranjen prije otkrića Kolumba. Dolazi na područjima umjerene i tropske klime. Raste na osunčanim, vlažnim i pjeskovitim mjestima, na obalama rijeka, u baštama, povrtnjacima i poljima. Pionirska je vrsta koja dolazi na siromašnim tlima i dobro podnosi sušu. 

Opis: jednogodišnja je zeljasta, sukulentna biljka. Korijen ima žilu srčanicu iz koje iz koje raste postrano korijenje što predstavlja prilagodbu na kompaktna tla. Stabljika se grana od osnove, rasprostire se po tlu, dužine je od 10 do 30 cm, rjeđe 40 cm. Može biti svijetlozelene ili crvenosmeđe boje ili tamnoružičastog tona. Lišće je sjedeće, mesnato, obrnuto jajoliko, ovalno ili lopatasto, donji listovi su spiralno raspoređeni, a gornji nasuprotno, dužine je od 1 do 2 cm. Cvjetovi su maleni, zvjezdasti, sjedeći, dolaze po dva ili tri na koljencima ili vrhovima stabljika ili u pazušcima listova. Latice su žute boje. Plod je jajoliki tobolac koji se rastvara kada sitno, crno sjeme sazrije.

Kemijski sastav: nadzemni dijelovi sadrže bjelančevine, šećere, mikroelemente: cink, mjed, mangan, nikal i željezo, makroelemente: kalcij, magnezij, natrij i kalij, zatim omega 3 masne kiseline, alkaloide, saponine, i druge glikozide, noradrenalin, značajne količine vitamina: karotena (A), tokoferola (E), askorbinske kiseline(C), nikotinske kiseline (B3), i filokinona (K) te sluzaste i smolaste tvari. Sjeme sadrži masno ulje, točnije linolensku, oleinsku, palmitinsku i druge masne kiseline. Sakupljanje: od juna do kraja oktobra. 

Hranjiva ljekovita biljka

Ljekovita svojstva: smatra se prilično hranjivom biljkom, ima antioksidativno svojstvo zahvaljujući značajnom udjelu omega 3 masnih kiselina pa je koristan kod ujeda zmija otrovnica i uboda kukaca. Nasjeckan nadzemni dio biljke stavlja se na mjesto pčelinjeg uboda gdje smanjuje izraslinu i upalu. Koristan je za liječenje impotencije, koristi se za liječenje vaginitisa, zatim besanice, nadutosti (meteorizam), dizenterije i bolesti jetre i bubrega. Konzumiranje pomaže u slučaju skorbuta i drugih avitaminoza. Sjeme se koristi kod nekih kožnih bolesti. Portulak snižava razinu šećera u krvi pa može koristiti osobama s lakom formom dijabetesa drugog tipa. Istraživanja su dokazala da pijenje infuzije ili uvarka pomaže u slučaju povišenog krvnog tlaka zahvaljujući djelovanju noradrenalina. 

Korištenje: jestivo je lišće, stabljike, cvijeće, pupovi i sjemenke. Kao gorkasto slankasta salata od sirovog lišća koristi se u većem dijelu Evrope, po Bliskom Istoku, drugdje u Aziji i u Meksiku. Može se popržiti, skuhati, spraviti kao špinat, pripremati kao sastojak juha i variva. Portulak rado jedu svinje, krave i koze što pogoduje njihovom zdravstvenom stanju, a prema nekim izvorima pridonosi stvaranju mlijeka. Hrane li se njime kokoši davat će jaja s manjim udjelom kolesterola. Potrebno je pažljivo birati mjesta na kojima se sabire jer na obrađivanim površinama lako dolazi u kontakt s pesticidima. U svakom slučaju potrebno je dijelove dobro oprati prije upotrebe. 

Neželjene popratne pojave: sadrži veće količine oksalata, baš poput špinata pa se ne preporučuje konzumacija u većim količinama osobama sklonim stvaranju bubrežnih kamenaca, kao ni osobama koje pate od reume ili gihta. Količina oksalne kiseline smanjuje se kuhanjem s time da predugo kuhanje uništava korisne nutrijente. 

Autorica: Marija Glavaš