Napravite jestivu živicu od voća ili povrća

Ako planirate na svojoj okućnici zbog zaštite privatnosti ili vizualnosti napraviti živu ogradu, možete odabrati biljke s jestivim plodovima. Pretvorite vlastitu ideju o živoj ogradi u onu od niza malih stabala voća, oraha ili grmlja, ali i povrća koji imaju jestive plodove.

Sve su popularniji jestivi vrtovi, stoga je dobra ideja uvrstiti u krajolik biljke s takvim plodovima i od njih napraviti žive ograde. Uzgoj živica od takvih biljaka ima dodatan bonus, ne samo zbog ukusnih plodova, već će služiti i kao zaštita privatnosti.

Osim toga, potrebno je manje mjesta jer orezivanjem postižemo da se grane šire samo na dvije strane, a još jedna prednost je to što plodovi dobivaju puno sunčeve svjetlosti i toplote.

Odabir biljnih vrsta 

Prilikom odabira treba obratiti pozornost na visinu biljke, a drveće bi trebalo biti niskog rasta s niskim granama. Kako biste uštedili novac na popunjavanju ili zamjeni postojećih biljaka, ako se neka od njih uništi, potrebno je odabrati biljke koje se lako razmnožavaju. Također, postoji i bilje s trnjem koje pruža dodatnu zaštitu, pogotovo od životinja.

Kod uzgoja živica od voćaka potrebno je razmotriti želite li posaditi jednu vrstu ili ih želite pomiješati nekoliko. Iako jedna posađena vrsta izgleda urednije i ujednačenije, miješane vrste su atraktivnije zbog različitih oblika, tekstura i boja, ali pri tome je i veći izbor jestivih polodova. Također, odabirom različitih sorti osiguravate unakrsno oprašivanje.

Iako se živice mogu orezati na odgovarajuću visinu, većina jestivih živica će najbolje izgledati i dati najviše ploda ako im se dozvoli rast do njihove prirodne visine. Stoga, kod odabira vrsta imajte na umu koja je njihova prirodna veličina s obzirom na veličinu koja bi vam odgovarala na mjestu gdje ih želite posaditi.

Sadnja jestive živice

Najbolje vrijeme za sadnju je kada biljke miruju, a preporučuje se tijekom zime kada uslovi to dopuštaju ili u rano proljeće. Tlo je potrebno očistiti od korova, na zemlji prekopati traku zemlje široku od jednog do tri metra, što zavisi od biljne vrste koju sadimo, a kompost se može dodati u zemljište kako bi se poboljšala njegova plodnost.

Oblikovanje više vrsta živica i rezidba cvjetnih ukrasnih grmova

Voćni grmovi se mogu saditi na vrlo malim razmacima, ali je ipak važno izbjegavati pregustu sadnju. Mlade biljke u početku mogu djelovati rijetko, ali to je daleko poželjnije nego saditi ih preblizu pa imati izdužene biljke koje se bore za svjetlost i hranjive tvari. Prilikom kupnje sadnica u rasadnicima možete provjeriti koji je preporučen razmak za pojedinu biljnu vrstu.

Biljne vrste koje mogu služiti kao jestive živice

Prijedlozi za stabla su jabuka, trešnja, kesten, nar, smokva, glog, šljiva, breskva i dunja. Grmove koje možete oblikovati u živice su kupina, aronija, borovnica, bazga, brusnica, ogrozd i kupina. Kao jestive živice u toplijim klimama sade se maslina, ananas, limun i feijoa. 

Dok se većina pozornosti za jestive živice odnosi na voće, ne zaboravite povrće i orašaste plodove. Špargla i kukuruz čine gusti red koji može blokirati ljetni pogled, ali pružiti i plodove. Također, grmovi orašastih plodova poput lješnjaka čine atraktivnu ogradu.